Mimar Sinan, znameniti osmanski graditelj, ostavio je u nasljeđe mnoštvo građevina koje svojom ljepotom i funkcionalnošću već stoljećima oduševljavaju svoje posjetitelje. Među njima je i kompleks Šemsi-paše u Uskudaru.Šemsi-pašina džamija je izgrađena 1580. godine po naredbi velikog vezira Šemsi Ahmet-paše, koji je na ovu visoku poziciju došao nakon Mehmet-paše Sokolovića.…

Po završetku Prvog svjetskog rata ekonomija u Njemačkoj je zapala u izuzetno teško stanje. S ciljem rješavanja nastale situacije, godine 1919. osniva se jedna nova institucija na čelu sa arhitektom Walterom Gropiusom, koja je ne samo pomogla obnovi zemlje već i formiranju novog društvenog sloja. Ovaj pokret je nazvan Bauhaus.

Danas Edirne predstavlja ulazni grad u Tursku, u njezinom evropskom dijelu. To je grad poznat po brojnim džamijama od kojih je najpoznatija Selimija, djelo velikog osmanskog graditelja Mimara Sinana. Ako se kao prvih Sinanovih djela sjetimo Haseki džamije, Silivrikapi Hadim Ibrahim-paša džamije, Edirnekapi Mihrimah sultan džamije i Rustem-paša džamije, koje…

Razrješenjem odnosa između forme i funkcije, arhitektura je izgleda za svagda prevladala upitnost svoga pripadanja umjetnosti. Sve velike kulture su zasnovane na duhovnim gledištima, koja čine jezgro njihove egzistencije. Islamska kultura je svoj osobeni smisao oblikovala u skladu sa islamskim propisima. Kada o njoj govorimo ne možemo da ne primijetimo…

Nekoliko je faktora koji presudno utječu na to koliko će energije zgrada potrošiti za grijanje, hlađenje, ventilaciju, rasvjetu i kućanske uređaje: lokacija (geografska i geomorfološka) orijentacija (u odnosu na strane svijeta, morfologiju terena i lokalne meteorološke specifičnosti) oblikovanje zgrade i okoliša (razvedenost volumena, orijentacija i veličina otvora, organizacija unutrašnjosti,...) karakteristike…

Izgradnja koja je karakterisala Evropu od Drugog svetskog rata do danas znatno će usporiti kao posledica ideje održivosti. Zaštita energije i resursa opredeljuje nas za unapređenje postojećeg fonda stambenih, javnih i poslovnih zgrada. U takvim kretanjima postavlja se pitanje budućnosti arhitektonske profesije i same arhitekture kao umetnosti koja oblikuje neposredno…

Zeleni zidovi su relativno novo oblikovno rješenje, koje zbog svoje atraktivnosti i ekoloških trendova nalazi sve brojniju primjenu u arhitektonskoj praksi. Treba napomenuti da ovdje ne spadaju primjeri zgrada čiji su zidovi obrasli u puzavice i slično bilje, a koje se nekontrolirano i divlje širi po fasadi, ulazi u konstrukciju…

Na Baščaršiji u Sarajevu, u pročelju imareta i musafirhane, visoko se nad okolinom izdiže četvrtasti toranj od sedre, bez kojeg bi bilo teško zamisliti ansambl Begove džamije. To je Gazi Husrev-begova sahat-kula. Nije podignuta za života Gazi Husrev-bega pa joj nema pomena u njegovim vakufnamama. Ne zna se čak ni…

U Sarajevu nije samo postojao kult vode i zelenila, nego i kult kuće za stanovanje o čijoj je ljepoti stvorenoj za uživanje spjevana oda. To je sasvim rijetka oda o gradnji kuće. U mahali džamije Kalin-hadži Alije u Ulici Čajirdžik preko puta hotela „Pošta“ na Pozorišnom trgu postojala je kuća…

Revolucija u kognitivnoj neuronauci menja vrste eksperimenata koji naučnici obavljaju, vrste pitanja koje ekonomisti pitaju sve više, načine na koji arhitekte, pejzažne arhitekte i urbanisti oblikuju naše izgrađeno okruženje. Šta je to što čini da se osobi dopadne neki objekat? Zanemarujući jednostavne razlike u individualnim ukusima, naučnici identifikuju biološki zasnovane…