petak, 07 Avgust 2015 08:07

Ukratko o nekim naljepšim džamijama u svijetu

Autor: Alem Crnkić


Kao Allahu najdraža mjesta, kao ustanove koje imaju za svrhu ostvarivanje čovjekovog susreta sa duhovnom zbiljnošću kroz različite vidove ibadeta, kao institucije koje predstavljaju centralno mjesto okupljanja zajednice muslimana – džemata i njenog duhovno-vjerskog, odgojno-obrazovnog i kulturnog uzdizanja, džamije nesumnjivo predstavljaju nezaobilaznu sastavnicu egzistencije svakog praktičnog vjernika. Džamije su oduvijek bile odraz osjećaja onih koji su ih gradili sa mnogo volje, estetskog smisla i arhitektonske umjetnosti. One su bili centri duhovnog života i preporoda svojih posjetilaca. Islamska arhitektura obuhvata širok opseg svjetovnih i religijskih arhitektonskih stilova od utemeljenja islama do današnjice, utičući dizajnom i konstrukcijom zgrada i građevina na ukupnu islamsku kulturu. Najčešći tipovi građevina na kojima se primjećuje islamska arhitektura su džamije.

Kroz ovaj tekst želimo Vam predstaviti najpoznatije džamije u svijetu s obzirom na tri kriterija:

  • važnosti za muslimane svijeta,
  • prostorni kapacitet i
  • ljepotu i bogatstvo arhitekture.

Mesdžidu-l-haram

Prvi i najstariji hram na Zemlji, prva i najvažnija džamija svijeta za ummet, mjesto u kojem jedan obavljeni namaz vrijedi kao 100.000 namaza na nekom drugom mjestu, po hadisu Allahovog Poslanika, a.s., i ujedno najveća džamija po kapacitetu je Mesdžidu-l-haram.

Proteže se na površini od 400.800 kvadratnih metara te može primiti u normalnim uvjetima 820.000 vjernika, a u sezoni hadža u unutarnjem i vanjskom proširenom prostoru do 4 milijuna vjernika vjernika. Mesdžidu-l-haram kroz dugu historiju islama doživjela je više restauracija i proširenja. Svi islamski vladari i državnici trudili su se da, kada god to mogu, izgrade nešto novo u Mesdžidu-l-haramu, jer je to bio znak njihove pažnje prema muslimanima i stvar prestiža, a time se povećavao i njihov ugled kod podanika i jačala njihova vlast.

Dvorište i prvi kat zauzimaju prostor od oko 57.000 m² i primaju 128.000 klanjača. Drugi kat zauzima prostor od oko 19.000 m² i prima 42.000 klanjača. Krov zauzima prostor od oko 42.000 m² i prima 93.000 klanjača. Prostor koji okružuje Harem iznosi oko 88.000 m² i prima 195.000 klanjača. Izgrađeno je 9 munara visine 89 m. Izgrađen je jedan veliki glavni ulaz te još 18 drugih ulaza. Izgrađene su dvije građevine s kompleksom pokretnih stepenica, ukupno njih 56. Izgrađena su dva glavna lifta za potrebe klanjača, dva lifta za munare i dva lifta za usluge. Izgrađeno je 8 unutarnjih pokretnih stepenica za klanjače. Izgrađena su 1.453 stupa obložena mramorom od kojih 1.120 stubova ima na sebi krunu i postolje od mramora s otvorima za rashladne uređaje, a 333 su obični stubovi. Izrađen je 71 luster i 160 plafonjera, te 718 sijalica vanjske rasvjete od bakra i kristala. Kapacitet za hlađenje zemzem vode iznosi 60 tona.

Poslanikova, a.s., džamija

Nakon Mesdžidu-l-harama, po važnosti za muslimane svijeta, prostornom kapacitetu i ljepoti te bogatstvu islamske arhitekture svrstava se Poslanikova, a.s., džamija u Medini koja može u normalnim uslovima primiti 650.000 klanjača, dok za vrijeme ramazana i hadždža broj klanjača za vrijeme jednog namaza prelazi i milion.

Najnovije renoviranje džamije je urađeno za vrijeme vladavine kralja Fahda i od tada džamija sa dvorištem zauzima površinu od oko 350.000 m². Džamija ima pravokutni oblik i raskošno je ukrašena višebojnim mramorom i kamenom. Stupovi su izrađeni od bijelog mramora sa mesinganim kapitelima na kojima stoje lukovi izgrađeni od crnog i bijelog kamena. Na postolju svakog stuba se nalaze rešetke kroz koje se sistemom za klimatizaciju regulira temperatura unutar džamije. Prizemlje i prvi kat zauzimaju prostor od oko 98.000 m² i primaju 165.000 klanjača. Krov, popločan mramorom, zauzima prostor od oko 67.000 m² i prima 90.000 klanjača. Oko harema je uređeni prostor od 235.000 m², koji prima 500.000 klanjača. Izgrađene su dvije građevine s kompleksom 24 pokretnih stepenica od kojih je 18 pokretnih stepenica na raspolaganju klanjačima, a ostale tehničkom osoblju. Izgrađeno je 2.266 stubova obloženi mramorom i ukrasnim bakarnim obručevima. U njih su ugrađeni zvučnici, dok su u mramornim postoljima urađeni bakarni otvori za rashladne uređaje. Prostirka u haremu izrađena je od najbolje vrste materijala, a njena ukupna dužina iznosi 150.000 m.  Od deset minareta koliko ih danas džamija ima šest su viša od 100 m. Džamija ima 85 vrata široka tri, a visoka šest metara i 27 pokretnih kubeta (teška od oko 80 tona) prečnika oko 18 metara koja se otvaraju poslije ikindije namaza. Kontrola unutar džamije se vrši uz pomoć 543 kamere sa usmjerenim mikrofonima, a ozvučenje sačinjava 256 pojačala (svaki jačine po 600 vati) i oko 3.500 zvučnika. U džamiji su izgrađene i dvije velike biblioteke te podzemni parking na dva nivoa na kojem se može parkirati 4.444 vozila. U dvorištu džamije su postavljeni sklapajući suncobrani tako da se i taj prostor koristi za molitvu.

Nedavno otkrivene satelitske snimke pokazuju kako su dvije najvažnije džamije svijeta jedine osvijetljene dvije tačke na zemlji o čemu je istraživao i pisao dr. Abdul-Basit Sejjid, naučnik koji radi u egipatskom nacionalnom istraživačkom centru.

Džamija Al-Aksa

Džamija Al-Aksa je druga najstarija džamija u islamu nakon Ka'be u Mekki, sagrađena četrdeset godina nakon gradnje Mesdžidul-harema, a treća po važnosti za muslimane odmah iza Mesdžidul-harema, odnosno Kabe u Meki, i Poslanikove džamije u Medini.

Pravokutni kompleks Al-Aksa džamije se prostire na 144.000 kvadratna metra dok se sama džamija prostire na 35.000 kvadratnih metara i može primiti do 5.000 vjernika. Dužina zida koji opasava dvorišta Aksaa dostiže 1.544 metara; dvije strane-južna i sjeverna smatraju se njegovim dijelom, dok su istočna i zapadna opasane galerijama sa stubovima građenim u dva perioda; ejubijskom i memelučkom.

Historičari spominju da je dvorište Aksaa imalo više od dvadeset vrata dok je danas sačuvano 11 vrata od kojih je 7 otvoreno, a 4 vrata su zatvorena među kojima su jedna vrata pozlaćena. Al-Aksu džamiju krase 4 minareta.

U dvorištu džamije Aksa nalazi se 9 kubeta koja su sagrađena s namjerom podučavanja ibadeta i itikafa ili da bi se ovjekovječio određen događaj.

Postoji više od 100 prozora, 14 lukova, 27 talijanskih mramornih stupova na istočnoj strani, i jednak broj kamenih stupova na zapadnoj strani.

Mnogi Mesdžidu-l-aksa zamjenjuju sa Kupolom nad stijenom koja se nalazi 100-ak metara od Mesdžidu-l-aksa. Kupola na stijeni (Hram nad stijenom) znana je i kao Omerova džamija ili Zlatna kupola. U unutrašnjosti dominira živa stijena koja zauzima cijeli centralni prostor ispod kupole, okružena kolonadom stupova s korintskim kapitelima koji nose polukružne lukove. Svjetlo koje dopire s kupole osvjetljava stijenu tako da ponovno oživljava mi'radž Muhammeda, a.s. Kupola ima visoki tambur na trompama i iznutra je obložena oplatom i žbukom s pocakljenom unutarnjom površinom, dok je izvana, od drvenih rebara pokrivena oplatom i olovom, a zatim pozlaćena. Zlatna kupola danas dominira panoramom Jeruzalema.

Plava džamija u Istanbulu

Džamija Sultana Ahmeta I (Sultan Ahmet Camii) ili Plava džamija u Istanbulu jedinstveno je i neponovljivo djelo islamske arhitekture iz osmanskog perioda koja plijeni bogatstvom umjetničkog izražaja i ljepotom koja isijava. Izgrađena je u razdoblju od 1609-1616. godine, tokom vladavine Ahmeda I. Ova džamija je jedina, od preko 500 istanbulskih džamija, koja ima šest minareta. Četverokutnog je tlocrta, ima troja vrata, od kojih se glavna i najveća otvaraju na veliko dvorište. Glavna centralna kupola visoka je 43 metra.

Ima 260 prozora. Donji dijelovi unutrašnjih zidova i stubova ukrašeni su s preko 20.000 ručno izrađenih keramičkih pločica s preko 50 raznih oblika tulipana zbog čega je prozvana Plava džamija. Više od 200 vitraja zanimljivog dizajna propuštaju prirodno svjetlo koje se spaja sa svjetlošću s lustera u obliku nojevih jaja (zbog vjerovanja kako ovaj oblik onemogućava pojavu paučine). Središnja kupola ima 28 prozora (od kojih su 4 slijepa), a svaka polukupola ima 14, dok eksedra ima 5.

Džamija Hasana II u Maroku

Džamija sa najvišom munarom na svijetu je džamija Hasana II u Maroku, Kazabalanci sa visinom od 210 metara. Posebnost ove džamije pored najvišeg minareta na koji se može ići liftom je lokacija, a to je da je smještena na obali Atlantskog okeana i gotovo pola građevine leži iznad vode Atlantika što se lijepo vidi iz unutrašnjosti džamije s obzirom da je jedan dio poda staklen pa se može vidjeti morska voda. S vrha minareta je svaku noć jaki laser uperene u smjeru Mekke, odnosno Ka'be. Sva vrata džamije su napravljena od titanijuma kako ne bi korozirao od morske vode i kako se ne bi boja mijenjala. Drvo cedar je korišteno za plafon koji se otvara za vrijeme ljetnih dana pošto džamija nema ventilaciju pa kad dođe 25.000 vjernika, koliko može primiti džamija, mora im se dati zraka. Taj krov teži 1.100 tona i ručni je rad.

Za pravljenje jednog metra krova bila su potrebna četiri dana. Džamija je završena za šest godina, od 1987. do 1993., pošto je 2.500 radnika i 10.000 zidara radilo 24 sata dnevno. Lusteri su od venecijanskog stakla, manji teže po 400, a oni veći 800-1.100 kilograma. Spolja, na platou, ima mjesta za 80.000 vjernika. Iako ova džamija po svome vanjskom i unutrašnjem izgledu izaziva fascinaciju i divljenje, potrošenih cca 800 mil. dolara je izazvalo nezadovoljstvo među stanovništvom Kazablanke.

Ahmed Kadirova džamija u Čečeniji

Ahmed Kadirova džamija u Čečeniji, Groznom je najveća džamija u Europi. Podsjeća na stil Sultan Ahmedove (Plave) džamije u Istanbulu. Prostire se na 14 hektara površine, sa munarama visine od 60 metara, a može primiti više od 10.000 vjernika. Cjelinu, nazvanu Srce Čečenije, uz džamiju čine i islamski univerzitet, medresa, islamska biblioteka i studentski dom. Interesantno je kako je izgradnja ove džamije započeta još 1980-tih godina, zamrznuta je izgradnja 1990-tih godina, da bi se izgradnja nastavila 2006. i svečano otvorenje džamije bilo je 2008. godine.

Velika džamija u Abu Dabiju

Džamija Sheikh Zayed bin Sultan Al Nahyan ili Velika džamija, nalazi se u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Abu Dabiju. Najveća je u ovoj zemlji i treća po veličini u svijetu. U njenoj izgradnji je sudjelovalo više od 3.000 zaposlenika i 38 renomiranih tvrtki.

 Džamija je inicijalnog marokanskog arhitektonskog dizajna ali u svojoj arhitekturi uključuje utjecaje turske arhitekture što se izražava kroz zidove. Prirodni materijali su odabrani za oblikovanje i konstrukciju zbog svoje dugoročne kvalitete, uključujući mramor, kamen, zlato, poludrago kamenje, kristal i keramiku. Prostire se na 22.412 kvadratnih metara što je ekvivalentno veličini pet nogometnih igrališta, a može primiti 40.960 vjernika. U glavnom dijelu džamije može stati 7.126 vjernika, a također sadrži najveći svjetski ručno izrađen tepih dizajniran od strane iranskih umjetnika koji se sastoji se od 2.268.000 čvorova, a procjenjuje se u vrijednosti od po 8,2 milijuna dolara. Četiri munare izdižu se do visine 115 metara. Ovu džamiju krasi kupola visoka 83 metra te još 57 manjih, različitih veličina.

Džamija Sultan Omar Ali Saifuddin

Džamija Sultan Omar Ali Saifuddin u glavnom gradu Bruneja, Bandar Seri Begawanu, jedan je od najljepših primjera islamske arhitekture. Navodno je najveća džamija na Dalekom Istoku i Pacifiku. Ona nije samo jedna od glavnih atrakcija turizma u glavnom gradu, nego u cijeloj zemlji. Njena gradnja je dovršena 1958.

Glavna kupola je sva od zlata. Munara je visoka 44 metra, a do vrha dovodi moderni lift. S vrha munare pruža se prekrasan pogled na cijeli glavni grad Bandar Seri Begawan. U unutrašnjosti su veličanstveni mozaici, mramorni stupovi i lukovi. Zanimljivo je da je većina materijala uvezena iz inozemstva. Mramor iz Italije, granit iz Šangaja, rasvjeta iz Engleske, a tepisi iz Saudijske Arabije.

Džamija Faisal u Islamabadu

Džamija Faisal u Islamabadu najveća je džamija u Pakistanu i južnoj Aziji i šesta najveća u svijetu. Zamišljena je kao nacionalna džamija u Pakistanu. Prostire se na 5.000 m² i ima kapacitet za smještaj približno 300.000 vjernika, 100.000 u glavnoj molitvenoj prostoriji, dvorištu i trijemima te još 200.000 u dodatnim terenima.

Džamija Faisal ima treći najveći kapacitet smještaja vjernika nakon Mesdžidul-harama u Mekki i Poslanikove džamije u Medini. Faisal džamija je djelo poznatog turskog arhitekta, Vedata Dalokaya koji je osvojio Aga Khan arhitektonsku nagradu s ovim projektom. Džamija je relativno neobičan dizajn koji je sinteza modernosti i tradicionalizma, a odraz tradicionalizma je beduinski šator, sa svojim velikim trokutastim molitvenim prostorom Svaka od četiri munare džamije su visoke po 80 metara i to su najviše munare u južnoj Aziji. Džamija Faisal je dobila ime po saudijskom kralju Faisal bin Abdul Azizu, koji je podržao i finansirao projekat.

 

Izvor: preporod.com

Ocijeni
(4 glasova)
Čitano 3208 puta Zadnji put promjenjen subota, 08 Avgust 2015 16:57

Magazin Ašk