ponedjeljak, 23 April 2018 13:46

Sahat-kula


Na Baščaršiji u Sarajevu, u pročelju imareta i musafirhane, visoko se nad okolinom izdiže četvrtasti toranj od sedre, bez kojeg bi bilo teško zamisliti ansambl Begove džamije. To je Gazi Husrev-begova sahat-kula. Nije podignuta za života Gazi Husrev-bega pa joj nema pomena u njegovim vakufnamama. Ne zna se čak ni kad je podignuta. Njen prvi pomen nalazimo u polovici 17. stoljeća u djelu turskog geografa i historičara Katiba Čelebije, gdje se uz Begovu džamiju spominje i sahat-kula sa zvonom. Osim toga, sahat-kula se spominje još jednom u 17. stoljeću, u jednoj pjesmi o Sarajevu anonimnog autora.

Sahat-kula je stradala u katastrofi Sarajeva 1697. godine, ali je ubrzo popravljena. Stradala je i 1832. u velikom požaru, a obnovljena je 1834. godine. Bilo je to u vrijeme malodobnog mutevelije Mehmeda i tada je za restauraciju sahat-kule utrošen 3.451 groš.

U prvo vrijeme sahat-kula je bila nešto skromnijih dimenzija. Današnji oblik dobila je neposredno pred okupaciju Bosne i Hercegovine, 1875. godine. Tom je prilikom prezidan njen gornji dio, a tada je dobila i novi sahat koji je dobavljen iz Engleske. Ovaj sahat i danas kazuje vrijeme na 'ala-turka', računajući vrijeme od akšama do akšama. S obzirom da se dužina dana u toku godine produžava, to je svaki dan potrebno podešavati stari satni mehanizam. To radi mevekkit koji, na osnovu tačnog izračunavanja vremena zalaska sunca, vrši podešavanje mehanizma kako bi satovi na sve četiri strane uvijek tačno pokazivali 'ala-turka' vrijeme.

Stari sahat je prenesen na Vratnik u jednu drvenu sahat-kulu koja je kraće vrijeme postojala kraj džamije Divan Katib Hajdara efendije. Kada je ova drvena sahat-kula oronula i na kraju porušena, sahat je tada prenešen u džamiju Kasapovića hadži Ibrahima 'na Carini', blizu Višegradske kapije.

Sahat-kulom i muvekkithanom upravljao je zvanični muvekkit, a o satnom mehanizmu brinuo se određeni sahačija.

Gazi Husrev-begova sahat-kula najviša je sahat-kula u Bosni i Hercegovini. Visoka je do iznad šerefeta munare Begove džamije. Pokrivena je četverostrešnim limenim krovom. Ispod samog krova su, sa sve četiri strane, nizovi sa po tri na svod svedena prozora, ispod njih je sahat sa mesinganim kazaljkama i arapskim brojevima, a ispod sahata po dva prozora na svod, opet sa svake strane. Sa istočne strane je jedan otvor sličan vratima sa gvozdenim kanatom. Do satnog mehanizma vode skučene stepenice, a svjetlo u unutrašnjost prolazi kroz uske otvore slične puškarnicama koje iz daljine nisu ni uočljive. Monotonija velikih zidnih ploha od sedre razbijena je sa nekoliko tanjih dekorativnih slojeva bijelog kamena. Iako građena mnogo kasnije od Begove džamije, sahat-kula se izvanredno uklopila u prostorni plan ansambla Gazi Husrev-begovih zadužbina i uz munaaru čini glavni orijentir Baščaršije, pa i cijelog starog Sarajeva.

 

Izvor: Amanet, list za djecu, god. IV, br.19, Human Appeal International, Sarajevo, maj/juni 2004, str. 11.

Ocijeni
(1 Glasaj)
Čitano 80 puta

Magazin Ašk