srijeda, 16 Oktobar 2013 10:07

Džamija na gradu


Po broju i arhitektonskoj vrijednosti kulturno-historijskih spomenika Blagaj stoji ispred mnogih, danas, većih mjesta Bosne i Hercegovine. Do 1841. godine ovdje je sagrađeno: sedam džamija, tekija, turbe, dva mekteba, medresa, kupatilo (hamam), dva hana, tri musafirhane i dva kamena mosta preko rijeke Bune. Evlija Čelebija navodi da je Blagaj1664. godine imao još desetak dućana i 450 tvrdo zidanih i kamenim pločama pokrivenih kuća.

Džamija na gradu je bila prva i najstarija islamska bogomolja u Blagaju, a vjerovatno i u cijeloj Hercegovini. Sagrađena je, po svoj prilici, odmah po padu grada u turske ruke, jer su to potrebe iziskivale. To je bila tvrđavska džamija i služila je isključivo za bogomolju članova posade koje su ovdje služili.

Džamija je bila locirana desetak metara lijevo od glavnog ulaza u tvrđavu. To je bila niska građevina bez munare i sa osnovicom 8,30 x 5,30 metara. Građena je od lomljenog kamena vezanog krečom, a bila je pokrivena pločom. Vide joj se još četiri zida u visini jedan metar i mali mihrab bez dekoracija.

Neki Mahmud Fakih bio je 1520. godine imam ove džamije. Za vršenje ove dužnosti uživao je timar od l670 akči u selu Biograd, u nahiji Nevesinje. Mehmed, sin Salihov, bio je 1698. godine mujezin ove džamije, a drugi Mehmed 1732. godine.

Neki Hasan je bio mujezin ove džamije do 1763. godine i za vršenje ove dužnosti uživao timar od 960 akči u Vranjevićima. Kad je umro 1763., na dužnosti su ga naslijedili Ibrahim i Osman. Oni su po pola koristili timar u Vranjevićima koji je bio bio vezan za ovu službu.

Ova je džamija služila svojoj namjeni sve do 1835. godine, kada je tvrđava napuštena.

Izvor: Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini, Islamski centar Mostar, Mostar, 1997., str. 30-31.

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 2586 puta

Magazin Ašk