Neupitno je da živimo u vremenu ubrzanog razvoja komunikacijskih i informacijskih tehnologija koje su se uplele u gotovo sve sfere privatnog i društvenog života. Kulturna slika kojoj smo svjedočili u materijalnoj eri Gutenbergove galaksije danas je zamijenjena epohom informatičke revolucije, posredstvom koje nam računarska tehnika nudi nesagledive i još uvijek…

U narodnu predaju su ušle mnoge sarajevske džamije. Kao i većina drugih ova pričanja pojavljuju se u dva osnovna oblika – kao nesižejne obavijesti i kao više ili manje sižejno uobličeni tekstovi. Jedan broj obavijesti je sadržan u sižejnim tekstovima, dok drugi, veći nema razvijenijih paralela. 

Epskog Muju Hrnjicu je široj književnoj i kulturnoj javnosti na upečatljiv način predstavio Kosta Hörmann u prvom svesku svoje znamenite zbirke bošnjačkih epskih pjesama, objavljene davne 1888. godine.[1] Zapravo, višestoljetna tradicija o ovom junaku, stihovana i prozna, dobila je u ličnosti Koste Hörmanna kanonizatora sretne ruke, koji je ne samo…

Smisao za zdrav humor važan je pokazatelj stanja kulture duha u svakom narodu. A u Bošnjaka je to jedna od posebnosti mentaliteta. Brojne šale i pošalice, anegdote i dosjetke na kraju kojih čeka duhovit obrat ili životna pouka, značajan su segment kulturnog naslijeđa, narodnog predanja, pa konačno i jedne posebne,…

U sagledavanju i kritičkom prosuđivanju naše epske baštine neopravdano je zapostavljena zbirka junačkih pjesama banjalučkog sakupljača Esada Hadžiomerspahića, koji je ovu knjigu objavio u Banjoj Luci, u štampariji banjalučkog izdavača S. (Save) Ugrenovića. Iako se ova zbirka ni po kvalitetu, niti po kvantitetu ne može ravnopravno porediti sa čuvenim zbornicima…

O našem kulturnom nasljeđu osmanskog perioda, koje se ogleda, između ostalog, i u bogatoj književnoj zaostavštini na orijentalnim jezicima (arapskom, turskom i perzijskom), pisao je određen broj autora.[1] U tom kontekstu dopunjavana je i biografija Ibrahima Zikrije Užičanina, ali bez nekih bitno novih podataka.[2] Njegov spjev, Pendnamu, pronašli smo nedavno…

Nihádî je pseudonim našeg pjesnika Muhammed efendije Karamusića (Kara-Musa-zade). Rodom je iz Sarajeva, kako nam svjedoči njegov priimenak „Sarajlija“. Slovio je na glasu kao učenjak, a po zanimanju je bio muderis. Pjevao je pjesme na turskom jeziku, ali nam je od njegovih pjesama sačuvano sasvim malo. Sebi je bio izabrao…

Bosna i Hercegovina za vrijeme osmanlijskog gospodstva dale su u Turskoj carevini bezbroj sinova, koji se svojim radom istakoše na svim poljima ljudske djelatnosti. Sinovi ovih zemalja ispoljiše snagu svoga duha na polju diplomacije, istočne knjige i prosvjete.[1] Svijetla imena znamenitih Bosanaca i Hercegovaca blistaju u literaturama istočnih islamskih naroda,[2]…

Kulturni život jedne sredine često se vrednuje po radu kulturnih društava i prosvjetnom radu, po izdavačkoj djelatnosti i sl. Među takve ustanove treba ubrojati i čitaonice kao preteče biblioteka u Bosni i Hercegovini. Inače, tradicija pisane riječi u Tešnju je duga. Još u 17. stoljeću se ovdje javljaju prepisi djela…

Potresna priča iz dalekog XVI stoljeća o nesretnoj ljubavi između Bošnjaka Adila i Splićanke Marije (Mare) iz porodice Vornić spašena je od zaborava zahvaljujući zapisu savremenika zbivanja, ondašnjeg splitskog kneza, koji je ovu zgodu opisao u okviru redovitih izvještaja koje je slao mletačkom senatu u Veneciji.[1] Međutim, izvještavajući mletačke vlasti…