Ponekad čovjek luta po ovoj Zemlji zbunjeno, a nekada loše procijeni situaciju u kojoj se nalazi. Pod pojmom loše procjene stvari podrazumijeva se čovjekov prelazak iz zablude u još veću zabludu, nesnalaženje u obavezama koje stoje pred njim i u krizama s kojima se suočava.Američki pisac i predavač Dale Carnegie…

U našem dosadašnjem razmatranju bošnjačke narodne književnosti govorili smo o epskoj pjesmi i sevdalinci, ali posebnu umjetničku vrijednost imaju bošnjačke narodne epsko-lirske pjesme – balade. Ove pjesme u sebi nose događaj prožet snažnim osjećanjima i na taj način kombiniraju osobine i epske i lirske narodne poezije. Iako je u novije…

U izdanju Medžlisa Islamske zajednice Tuzla nedavno je izašla knjiga “Allahov Poslanik i njegova porodica (Ehli-bejt)”. Radi se o prvoj knjizi na bosanskom jeziku koja sveoubuhvatno govori o Ehli-bejtu (porodici) Muhammeda, a.s. Autor djela je Jusuf Džafić, nama odranije poznat po prijevodima i komentarima klasičnih hanefijskih knjiga (Nuru-l-idah, El-Muhtar li-l-fetva,…

Neupitno je da živimo u vremenu ubrzanog razvoja komunikacijskih i informacijskih tehnologija koje su se uplele u gotovo sve sfere privatnog i društvenog života. Kulturna slika kojoj smo svjedočili u materijalnoj eri Gutenbergove galaksije danas je zamijenjena epohom informatičke revolucije, posredstvom koje nam računarska tehnika nudi nesagledive i još uvijek…

U narodnu predaju su ušle mnoge sarajevske džamije. Kao i većina drugih ova pričanja pojavljuju se u dva osnovna oblika – kao nesižejne obavijesti i kao više ili manje sižejno uobličeni tekstovi. Jedan broj obavijesti je sadržan u sižejnim tekstovima, dok drugi, veći nema razvijenijih paralela. 

Epskog Muju Hrnjicu je široj književnoj i kulturnoj javnosti na upečatljiv način predstavio Kosta Hörmann u prvom svesku svoje znamenite zbirke bošnjačkih epskih pjesama, objavljene davne 1888. godine.[1] Zapravo, višestoljetna tradicija o ovom junaku, stihovana i prozna, dobila je u ličnosti Koste Hörmanna kanonizatora sretne ruke, koji je ne samo…

Smisao za zdrav humor važan je pokazatelj stanja kulture duha u svakom narodu. A u Bošnjaka je to jedna od posebnosti mentaliteta. Brojne šale i pošalice, anegdote i dosjetke na kraju kojih čeka duhovit obrat ili životna pouka, značajan su segment kulturnog naslijeđa, narodnog predanja, pa konačno i jedne posebne,…

U sagledavanju i kritičkom prosuđivanju naše epske baštine neopravdano je zapostavljena zbirka junačkih pjesama banjalučkog sakupljača Esada Hadžiomerspahića, koji je ovu knjigu objavio u Banjoj Luci, u štampariji banjalučkog izdavača S. (Save) Ugrenovića. Iako se ova zbirka ni po kvalitetu, niti po kvantitetu ne može ravnopravno porediti sa čuvenim zbornicima…

O našem kulturnom nasljeđu osmanskog perioda, koje se ogleda, između ostalog, i u bogatoj književnoj zaostavštini na orijentalnim jezicima (arapskom, turskom i perzijskom), pisao je određen broj autora.[1] U tom kontekstu dopunjavana je i biografija Ibrahima Zikrije Užičanina, ali bez nekih bitno novih podataka.[2] Njegov spjev, Pendnamu, pronašli smo nedavno…

Nihádî je pseudonim našeg pjesnika Muhammed efendije Karamusića (Kara-Musa-zade). Rodom je iz Sarajeva, kako nam svjedoči njegov priimenak „Sarajlija“. Slovio je na glasu kao učenjak, a po zanimanju je bio muderis. Pjevao je pjesme na turskom jeziku, ali nam je od njegovih pjesama sačuvano sasvim malo. Sebi je bio izabrao…