srijeda, 15 Juni 2016 10:18

Kako mozak pročišćava i pohranjuje sjećanja?

Autor: Matea Jarak


Svima nama  zna se dogoditi situacija da se jednostavno ne možemo sjetiti nečega što smo trenutak ranije znali, pogotovo ako smo umorni. Završni ispiti ili važni sastanci često znaju nastradati ako se nismo noć prije dobro naspavali. Zašto je san bitan za naše pamćenje, saznajte u nastavku.

Mozak sprema sjećanja na lako dostupna mjesta

Istraživanje provedeno pri Londonskoj visokoj školi u Zavodu za staničnu i razvojnu biologiju pokazalo je kako je odmor bitan za očuvanje sjećanja. Ponavljanje proživljenog tijekom odmora omogućava da mozak pročisti sjećanja te ih sprema na lako dostupna mjesta kako bismo u budućnosti mogli lakše doći do informacije koju tražimo.

Rad, objavljen u časopisu Nature Neuroscience, pojašnjava kako san pomaže pročišćavanju sjećanja te kako dvije istraživane regije mozga surađuju u stvaranju dugoročnih sjećanja. U istraživanju su znanstvenici koristili 6 štakora koji su trčali 30 minuta na 6 metara dugoj traci prije nego su se odmarali 90 minuta. Tijekom odmora mjerena je aktivnost neurona u hipokampusu (eng. place cells) te neurona u entorinalnom dijelu kore mozga (eng. grid cells). „Place" stanice su tip živčanih stanica koje prepoznaju okoliš u kojemu se životinja nalazi te sve takve stanice služe kao mapa određenog prostora, dok su „grid" stanice odgovorne za određivanje vlastitog smještaja u prostoru. Entorinalni korteks (dio temporalnog režnja mozga) služi kao mjesto gdje pristižu informacije iz vidnih, slušnih i somatosenzoričkih (osjetnih) područja koje zatim pročišćuje i šalje u hipokampus, odgovoran za stvaranje sjećanja iz tih informacija.

Test je pokazao da su štakori, dok su odmarali, zamišljali kako ponovno istrčavaju traku, ali 10 do 20 puta brže nego u stvarnosti. Ista se situacija, s odmakom od svega 10 milisekundi, odvijala i u „grid" stanicama u entorinalnom korteksu koji je u drugom dijelu mozga, čime su dokazali da se sjećanja kod štakora prenose iz jednog u drugi dio mozga.

Dvije regije u mozgu zajedno rade na stvaranju sjećanja

Dr. Caswell Barry, jedan od voditelja istraživanja, zaključuje: „Ovo je prvi put da je zabilježeno koordinirano ponavljanje sjećanja između dvije regije u mozgu koje su bitne za stvaranje sjećanja, što bi moglo značiti da se sjećanja na taj način dopunjuju. Hipokampus neprestano upija informacije, no ne može ih sve spremiti te zato iznova prolazi i pročišćava informacije do onih najbitnijih za stvaranje važnih sjećanja. Zatim ta sjećanje odlaze na dugoročno spremanje u entorinalni korteks i potencijalno druga područja u mozgu gdje su sjećanja pohranjena i lako dostupna.“

Voditeljica istraživanja, dr. Freyja Ólafsdóttir, navodi: „Potrebno je istražiti način na koji zdrav mozak sprema i pristupa sjećanjima kako bismo mogli bolje razumjeti bolesti poput Alzheimerove. Ljudi koji boluju od tog poremećaja imaju problem prisjećanja bliske prošlosti, no često se sjete nečega iz svog ranog djetinjstva, kao da su ta sjećanja dublje ukorijenjena.“

Jedan od prvih dijelova mozga na koji utječe Alzheimerova bolest je upravo dio koji je tim istraživao, u nadi da će naći odgovore na pitanje kako mozak pročišćava sjećanja. Znanstvenici planiraju istražiti prenošenje sjećanja u različite regije mozga te testirati svoje teorije na štakorima koji boluju od Alzheimerove bolesti kako bi bolje razumjeli pročišćavanje sjećanja te povezanost kvalitete sna i poremećaja poput amnezije.

 

Izvor: esciencenews.com / biologija.com.hr

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 1002 puta

Magazin Ašk