nedjelja, 27 Novembar 2016 21:03

Altruizam – utjecaj dobrih djela na ljudsko tijelo


U posljednjih nekoliko godina, naučnici su proučavali utjecaje činjenja dobrih dijela na ljudsko tijelo. Na osnovu brojnih istraživanja zaključeno je da altruizam – želja da nesebično pomažemo drugima – utječe na naše zdravlje, pa čak i na dužinu života.

“Ljudska priroda” je tema filozofskih rasprava već hiljadama godina, a uz pomoć moderne tehnologije i nauke, napokon smo počeli otključavati ove misterije. U ranim fazama studija, naučnici su uspjeli zaključiti jednu činjenicu: naš mozak je fizički podešen da pomaže drugima.

Skeniranjem mozga možemo lako uočiti da razmišljanje o tuđim problemima aktivira iste dijelove mozga koji se aktiviraju kada razmišljamo i o svojim, dok saosjećanje aktivira dijelove odgovorne za osjećaje zadovoljstva.

U svakodnevnom životu, bezbroj ljudi izabere da se odrekne svog slobodnog vremena kako bi pomogli drugima – bilo da se radi o pomaganju starijima, spašavanju napuštenih životinja, ljudskih života ili pomaganju nekome da riješi određeni problem – dobrim djelima svjedočimo svaki dan.

Ali šta je to u nama što nas tjera da nesebično pomažemo drugima, da činimo herojske poduhvate kako bi spasili nečiji život, ne razmišljajući o svom?

Sve veći broj naučnika vjeruje da činjenje dobrih djela pozitivno utječe na naše zdravlje, a neke studije su čak zaključile i da nam altruizam pomaže da živimo duže.

Veza između alturizma i stresa otkrivena je sasvim slučajno 1956. godine, kada je tim istraživača sa sveučilišta Cornell proveo istraživanje koje je uključilo 427 udatih žena s djecom. Oni su očekivali da će žene sa više djece biti pod većim stresom, te zbog toga i imati kraći životni vijek. Iznenađujuće, istraživači su otkrili da broj djece, obrazovanje, klasa, i radni status nisu utjecali na dugovječnost. U istoj studiji, koja je trajala 30 godina, sasvim slučajno je otkriveno da je 52% žena koje nisu nikada volontirale na kraju oboljelo od neke teže bolesti, za razliku od 32% žena koje su redovno volontirale.

Ovo otkriće je zainteresovalo naučnike, pa su nakon toga proveli još nekoliko studija. Jedna je zaključila da redovno činjenje dobrih dijela smanjuje rizik od prerane smrti za 44% – što je bolji učinak od redovnog vježbanja.

Mnoge su studije pokazale da alturizam značajno smanjuje nivo stresa, glavnog uzročnika većine bolesti – a samim time, da značajno mijenja našu fiziologiju. Kod testnih subjekata koji su samo gledali video koji je prikazivao činjenje dobrih djela zabilježeni su privremeni skokovi razine hemikalija koje jačaju imunitet. Kod žena koje su komšije smatrale dobrim osobama jer vole pomagati drugima pronađen je povišen nivo oksitocina – hormona ‘vezivanja’ koji nam pomaže da se osjećamo dobro.

Vezu oksitocina i dobrih dijela potvrdila je još jedna nedavna studija. “Oksitocin je odgovor na stres. Kada je osoba altruistična i kada dotiče ljude u pozitivnom smislu, pomažući im u nevolji, razina oksitocina ide prema gore – što znači da stres ide prema dolje”, zaključio je Gregory L. Fricchione, profesor psihijatrije na Harvardu.

Brojne studije provedene u različitim vremenskim periodima i državama su zaključile jednu zajedničku stvar: Altruistične emocije – “droga pomagača” – stvaraju fiziološke reakcije u tijelu tako što povećavaju razinu hormona oksitocina – zbog kojeg se osjećamo dobro, smanjuju nivo stresa i poboljšavaju imunitet. Altruizam u nama izaziva hemijsku reakciju sličnu onoj koju izaziva i istinska ljubav.

 

Izvor: dzemat-sacramento.com

Ocijeni
(4 glasova)
Čitano 449 puta

Magazin Ašk