subota, 20 April 2013 07:17

Odakle je krenula naučna oluja


Hz. Adem je bio prvi čovjek. U isto vrijeme on je bio i prvi poslanik. Bog mu je podario svo znanje koje je potrebno ljudima. Poznavao je materiju i njenu nauku. U njegovom karakteru bila je želja da čovjek ovlada svim stvorenjima na svijetu i da otkrije načine na koje može koristiti, sve što se nalazi oko njega.

Prva organiovana zemljoradnja na zemlji počinje zajedno sa Hz. Ademom. On je pokazao sve tajne obrade zemlje. Idris a.s. je bio prvi čovjek koji se koristio iglom i koncem i tako što je odjeću čime je postavio temelje moderne tekstilne industrije koja se razvila stoljećima poslije. Hz. Zekrijja je bio tesar. On je bio taj koji je ljudima pokazao kako da grade. Hz. Nuh koji je napravio prvi brod bio je pionir u brodogradnji. Hz. Davud je topio željezo u davao mu željeni oblik i time postavio temelje moderne industrije. Hz. Sulejman je ljudima pokazao razne načine korištenja predmeta. Hz. Musa je bio taj koji je ljudima pokazao da se koriste rudom i ostalim podzemnim bogatstvom. Hz. Isa sa svojim čudima na polju medicine kao da je pokazao da je medicina nauka na koju će se ljudi kasnije puno više oslanjati. Hz. Muhammed sa svojim čudima (mu'džizama) je opet bio vodič u razvoju mnogih nauka.
Sve dok je čovječanstvo slijedilo gore navedene ljude napredak i mir u društvu nikada nije nedostajao.

PRIJE 5000 GODINA
Danas se smatra da ljudska vrsta postoji na zemlji već nekoliko hiljada godina. Podaci koje imamo dovoljni su da osvijetle samo manji dio ove duge ljudske historije. Historija je u mogućnosti da nam osvijetli period unazada 5000 godina. Nauka koja danas predvodi ljudski napredak je proizvod ljudskog truda koji traje već hiljdama godina.

PRVA NAUČNA GNIJEZDA NA SVIJETU
Hramovi predstavljaju prva gnijezda nauke. Sve što se ticalo nauke u početku se dešavalo u hramovima. Vjera i nauka su predstavljali jednu cijelinu.
Vremenom se otvaraju škole koje su bile u neposrednij blizini hramova. I svećenici su često bivali u ulozi profesora. Tekstovi su pisani po kamenju. U ovim školama bavilo se medicinom, fizikom, hemijom, geografijom, botanikom, gramatikom, algebrom, geometrijom, astronomijom i dr... Ovaj period bio je veoma utjecajan u današnjoj Mezopotamiji, Egiptu i Anadoliji i rezultirao je rađanjem grčke kulture.

PRONALAZAK PISMA
Hz. Idris je bio prvi čovjek na svijetu koji je pisao. Pismo se koristi već od 6000 godine p.n.e..
I stari Egipćani su poznavali pismo. Koristili su papirus kao sredstvo na kome su pisali.
Aleksandrija je bio grad luka koji je 332. godine p.n.e. bio utočište ljudima iz starog Egipta, Anadolije, Mezopotamije i Grčke. Egipćani su trenutno vlasnici velike kulturne ostavštine na tom prostoru.
4. i 3. stoljeća p.n.e. je bio najsjajniji period Aleksandije. Civilizacija koja se u 6. stoljeću p.n.e. počela gasiti u starom Egiptu opet je počela da sija. Nauči i kulturni život vrtoglavo je napredovao. Aleksandrija sa svojom bogatom bibliotekom postaje naučni centar. Kaže se da je u Masionu bilo oko 700 000 ručno pisanih knjiga. U bibliotekama mnogi naučnici su započinjali svoje prve korake. Euklid se proslavio u matematici i fizici, Arhmed u fizici, Hiparkos u astronomiji, a Erastoten u geografiji.
Prema Hiparkosu zemlja je bila statična. U tom periodu i tehnologija je napredovala, izgrađene su i piramide kojima se danas divimo.
Ovaj bogati period nauke prate naučnici kao što su Batlamuis koji se proslavio sa svojim radovima na polju astronomije, geometrije i matematike (85-165), Papos sa svojim radovima iz geometrije (4st.). Bili su to naučnici koju su ponovo zapalili baklju nauke koja se ugasila 30. godine p.n.e. nakon osvajanja Egipta od strane Grka.

ASUR BABILON
Razvoj nauke na području Asur-Babilona bio je na veoma zavidnom nivou. Matematika je na ovom prostoru napredovala više nego u Egiptu. Taj razvoj počinje u 3. stoljeću p.n.e.

STARA GRČKA
Postojanje grče kulture nam je poznato još od 2000. godine p.n.e. Kultura koja se razvila na tom prostoru bila je nastavak raznih kultura koje su joj prethodile. Zna se da su Grci oduvijek pokušavali da dođu do odgovora na polju spoznaje, objašnjenja i shvatanja.
U 6.stoljeću p.n.e. osnovana je škola Ionya. Filozofija, medicina, matematika, historija i geografija pokazuju veliki progres. Slijedećih 300 godina predstavlja zlatno doba antičke Grčke. U tim godinama Atina je predstavljala centar nauke i umjetnosti. Poznati naučnici tog perioda u Tales (6.stoljeće p.n.e.) na polju matematike, Sokrat (469-399. p.n.e.) i Aristotel (384-322. p.n.e.) na polju filozofije, Hipokrat (460-370.) na polju medicine, zatim Galen (201-131. p.n.e.), Dioskurides (1.stoljeće p.n.e.). 380. godine p.n.e. Plation je osnovao Akademiju u Atini, u školama koje su osnovali Aristotel i Zenon podučavala su medicina, matematika, historija, geografija i druge nauke.
Tales je 585. godine p.n.e. predvidio pomračenje Sunca uz svoje nevjerovatne geometrijske proračune. Demokrit je još u tom periodu govorio o postojanju atoma. Aristotelove logičke teze još uvijek bude veliko poštovanje u naučnim krugovima. U 3. stoljeću p.n.e. ova kultura polahko počinje da posustaje. Njeno mjesto preuzima škola u Aleksandriji. Nučni radovi tog novog perioda predstavljaju aleksandrijski period.
Prema nekim mišljenjima Grci su primili nauke od Bokrita koji je bio učenik Lokman doktora. Platon je bio učenik Bokrata, a Aristotel učenik Platonov. Aristotel je bio učitelj Aleksandru Velikom.

KULTURA KOD SASANIDA
Sasanidi su vladali na prostorima Irana. Njihov naučni progres podudara se sa periodom sasanidske distanije (226-642.). Husrev I i Husrev II su jako podsticali razvoj nauke. Antakya (grad u Turskoj) i Aleksandrija za vrijeme Husrena II postaju dio Irana. Glavni grad Medyin i Džundišapur postaju naučni centri. Primjetna su nastojanja da se prevedu velika svjetska djela. Medicina, matematika, astronomija i filozofija su bile nauke koje su napredovale. Knjiga po imenu Ziye-i Šahi koja se bavi astronomijom nastala je na tom periodu.
U tom periodu razvijaju se u sumerska, babilonska i grčka kultura. Kralj Erfdešir je poslao svoje podanike u Mezopotamiju, Bizantiju i Indiju da mu dobave najvažnija naučna djela. Filozofi koji nisu mogli da ostanu u Grčkoj došli su u Iran i tamo našli utočište, tako je napredovala i filozofija.
Kad je veliki Justinijan zatvorio Aleksandrijsku školu i protjerao naučnike mnogi su našli svoje utočište u Iranu. Djela grčkih naučnika prevedena su na istočne jezike.
Šapur II je izgradio i školu za izučavanje medicine. I Nušireven je u Džundišapur otvorio medicinsku školu i jednu bolnicu. Džundišapur je u 6 stoljeću doživio svoje zlatno doba i to doba je trajalo sve do vladara Me'muna (813-833.).

RIMSKA KULTURA
Rim je osnovan u 8.stoljeću p.n.e. Velike pobjede u ratovima učinile su da se brzo pročuje za novo carstvo. 31.godine p.n.e. načinjeni su prvi koraci da Rim postane svjetski naučni centar. Obučeni su veliki naučnici, inžinjeri i arhitektri. U 1.stoljeću dolazi do napredk u filozofiji. Vitruvius je stekao slavu u tehnološkim naukama, a Plinius u prirodnim naukama. Rim je bio pod jakim utjecajem grčke kulture tako da je na neki način doprinio njenom širenju. Otvorene su škole. Rim je kulturu prednje Azije predstavio Evriopi i Africi. Osnovan je prvi organizovani školski sistem.
4.stoljeće je vrijeme kada se sve manje spominje rimska kultura. Nakon perioda vladavine Hanibala iako je bilo nekih pokušaja da se vrati stari sjajni period ipak je rimska kultura polahko posustajala. Teodor i njegov unuk su imali nekih dobrih poteza, ali bile su to samo varnice u velikoj tami. Velika selidba naroda definitivno je srušila imperiju koja je 476. godine postala dio prošlosti. To je bio period kraja i grčke i rimske kulture. Antičko doba se završilo i počelo je vladavina tame srednjeg vijeka. Nauka ne samo da je prestala da napreduje već je došlo i do nazatka. Crkva je postala vrhovni autoritet ne dozvoljavajući baš nikakav naučni rad na prostorima svoje vladavine.
Ni u Bizantiji situacija nije bila ništa bolja. Prof. Braper ovim riječima opisuje taj period:
Bizantija u periodu od 1000 godina nije uspijela da stvoji ni jedno orginalno umjetničko djelo. Milioni Grka nisu uspijeli da filozofiju pomjere ni jedan korak naprijed, ili ako ništa napišu neko književno djelo vrijedno čitanja.

NAUKA U INDIJI
Indijci su vjerovali u Budu. Osnovali su carstvo Gupti (320-535.). Nauka i umjetnost su imali veliku važnost u njihovom životu. U periodu od 200 godina nauka i umjetnost blistaju u carstvu. Naučno nasljedstvo koje su preuzeli još od perioda prije nove ere veoma dobro su iskoristili nadgrađujući ga novim znanjem. Aryabhata i Brahmagupta su bili dobro poznati matematičatri.
Bilo je to stanje nauke u svijetu na početku 7. stoljeća. Naučnici koji su bježali iz Bizantije tražili su utočište u Iranu i Mezopotamiji. Ali i na drugoj strani u Aleksandriji i kod Sasanida nauka je polahko počela da gubi na svojoj težini u svakodnevnom životu.

STANJE U ARABIJI PRIJE POJAVE ISLAMA
Stanje u Arabiji se nikako ne može okarakterisati kao pozitivno. U Mekki ne da nije bilo škola nego broj pismenih ljudi je bio veoma zanemarljiv. Njihov broj je iznosio samo nevjerovatnih 17 osoba. Ni u Medini taj broj nije bio ništa veći. Škole koje su se nazivale kuttab gotovo i da nisu postojale.

NAUKA KOD MUSLIMANA
U 7. stljeću na arapskom poluotoku objavljena je posljednja univerzalna vjera Islam preko poslanika Muhammeda, a.s.. Stoljeće koje je slijedilo nakon njegovog preseljenja na ahiret je bilo vrijeme kada su njegovi sljedbenici osnovali imperiju koja se prišila od Kine pa do Španije. Nauka i umjetnost su pokazali veliki razvoj u muslimanskom svijetu posebno između 8. i 15. Stoljeća. Pored toga što su i sami bili veliki stvaraoci, muslimani su preuzeli mnoga naučna razmišlanja od naroda kao što su Grci i Perzijanci. Na taj način je muslimanski savijet pomagao da se naučne ideje stvorene u starom vijeku prenesu na evropsko tlo u srednjem vijeku. Da nije bilo muslimana veliko maučno nasljeđe starog vijeka možda bi jednostavno bilo zaboravljeno.
Uzimamo za primjer fiziku:
- Eksperimentizam su po prvi put koristili muslimanski naučnici.
- Postavljeni su temelji kibernetike. Kroz naučne radove razvijeni su prvi roboti, sprave na automatski pogon, kotači i satovi...
- Ibn Huseym je bio veliki fizičar koji je optiku izdeferencirao kao nezavisnu nauku...
- Naučnici kao što su Razi, Bejruni, Ibn Hajsem i Hazini mnogo prije Newtona bavili su se gravitacijom...
- Još u 8.stoljeću naučnici su zastupili tezu o mogućnosti rastavljanja atoma...
- Ibn Firnas, Hazreti Ahmed ćelebija, Legari Hasan ćelebija su bili ljudi koji su uspijeli da polete...
- Došlo se do velikih otkrića koja su spriječila sporiji razvoj moderne nauke...
- Kindi je nekoliko stoljeća prije Einsteina postavio teoriju gravitacije...
- Prvenstveno Ibn Sina, muslimanski fizičari su upoznali neke fizičke zakone, Roger Bacon, Galileo, Leonardo da Vinci i Kepler su samo neki od velikih naučnika koji su našli inspiraciju u djelima muslimanskih naučnika...
- Ibn Hajsem je pronašao princim koji je po njemu dobio ime. Prije Fermata je otkrio princip najmanje vremena... Bio je prvi naučnik koji je vršio eksperimente za korištenje foto aparata i mračne sobe. Objasnio je anatomiju oka i njegov rad. Preko Rogera Bacona postavio je temelje nauke na zapadu ...
- Kutbeddin Širazi i Kemaledin Farisi su puno prije Dekarta dali naučno objašnjenje o pojavi duge...
- Na svadbi sina Sulejmana zakonodavca naučnici su u obliku igračke konstruisali prvu parnu mašinu. Za vrijeme cara Ahmeda napravljena je prva podmornica...
Velik broj otrkića koja su se desila u 17. stoljeću u zapadnom svijetu već su bila poznata u muslimanskom svijetu pa su ih naučnici sa zapada vješto koristili.
Jedno veliko nasljeđe islamskog svijeta iskorišteno je kao odskočna daska u naučnom progresu na zapadu.

 

IZVOR: SEMA, naučnopopularni list, vanredni broj, god. 2., BOSNA SEMA, 2001., str. 28-31.

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 3344 puta Zadnji put promjenjen petak, 19 Juli 2013 01:50

Magazin Ašk