ponedjeljak, 19 Juni 2017 00:16

Utječe li vrijeme na ljude?

Autor: dr. Ivo Belan


Znanstvena ispitivanja potvrđuju da promjene vremena izazivaju fizičke i psihičke promjene u ljudskom organizmu. Htjeli mi to priznati ili ne, činjenica je da smo dolaskom lijepih, sunčanih ljetnih dana vedriji i živahniji. Međutim, ako je jutro svanulo oblačno i kišno, i mi smo nekako pospani, smrknuti, tromi, a udovi su teški. Više nema nikakve sumnje u to – atmosferske prilike imaju utjecaja na ljude.

Meteorobiologija je znanost koja razmatra te dinamičke utjecaje i proučava povezanost bioloških pojava s meteorološkim. To je relativno malo poznata znanost. Vrijeme je vrlo složeno međusobno djelovanje meteoroloških elemenata, od kojih su najvažniji: temperatura, vlaga, naoblaka i oborine, vjetar, tlak zraka, elektromagnetski valovi, ioni itd. Svi ti elementi imaju određena djelovanja na ljudska bića.

Kako se vrijeme mijenja, tako se i u našem tijelu događaju promjene. Zimi smo manje otporni na bolesti, a broj srčanožilnih oboljenja povećava se. Općenito, smrtnost u čitavom svijetu najveća je zimi. Najugodnije se osjećamo kad je temperatura zraka oko 21 stupnja, vlažnost oko 50% i kad nema vjetra. Atmosferske prilike utječu na kemijske reakcije u našem organizmu, na krvni tlak, metabolizam i druge tjelesne procese.

Uzrok neobičnog ponašanja

Kod ljudi osjetljivih na vrijeme dolaskom ljeta može se povećati koncentracija šećera i kolesterola u krvi. Općenito, tjelesna se energija povećava, uzburkaju se razni hormoni u tijelu koji, između ostalog, počinju raspaljivati i seksualnu maštu. Brada i kosa mladih ljudi udvostručuju brzinu svoga rasta. U takvoj grupi ljudi, osjetljivih na vrijeme, ima i onih koji ne mogu psihički izdržati tu veliku promjenu dolaskom proljeća i ljeta nakon duge, hladne zime. Prijem bolesnika na psihijatrijske odjele najveći je upravo u to vrijeme godine. Broj samoubojstava u SAD najveći je koncem ožujka i početkom travnja.

Meteorološka ispitivanja ukazuju na promjene atmosferskog tlaka kao moguće uzroke neobičnih ponašanja ljudi. U tokijskim autobusima i taksijima putnici najčešće zaboravljaju kišobrane i torbe u dane kada tlak zraka znatno pada. U Ontariju (Kanada) dogodi se najviše prometnih nesreća također u dane niskoga tlaka. Nagli porast temperature u područjima niskoga tlaka može stimulirati agresivna ponašanja i samoubojstva. Infarkt srca najčešći je u travnju i listopadu. Želučani čir i čir na dvanaesniku pokazuju pogoršanje u proljeće i jesen. Smatra se da i psihoze češće izbijaju u to doba.

Topli vjetrovi razdražljivosti i umora

Ljudi koji pate od reumatskih oboljenja i astme osjetljivi su na promjene vremena. Ne samo da ih zglobovi jače bole kad se vrijeme mijenja (kiša, vlažna toplina, oluje s grmljavinom), nego neki od njih mogu čak i predvidjeti promjenu vremena. U mnogim dijelovima svijeta topli vjetrovi koji pušu u proljeće i jesen povezuju se s učestalom pojavom glavobolje, mučnine, razdražljivosti, oslabljene koncentracije, depresije i umora kod ljudi.

Sposobnost oplodnje, rast tijela i početak puberteta izgleda da su također u vezi s vremenom. Jedan je istraživač iz Bostona pronašao da su zdravi spermiji najaktivniji dva puta godišnje – u lipnju i krajem rujna! Ljekovitost nekog kraja ili područja (klimatoterapija – prirodna lječilišta) danas se koristi kod raznih oboljenja. Rusi ispituju eventualnu povezanost vremenskih prilika i očnog oboljenja glaukoma, zatim efekte klime na peptičke ulkuse i vezu između meteoroloških faktora i bolesti mozga.

Iako su neka istraživanja u meteorobiologiji još uvijek neodređena, nejasna i pod znakom pitanja, ipak nema razloga da ne uzmemo u obzir dosadašnja saznanja da ne bi trebalo negirati meteorološke efekte za koje je sigurno da postoje. Neki meteorobiolozi smatraju da liječnici to trebaju uzeti u obzir jer je neosporno da se kemijski procesi u tijelu mijenjaju kad se mijenja vrijeme.

 

Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LVII, br. 670-671, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, studeni-prosinac 2015, str. 28-29.

 

Ocijeni
(2 glasova)
Čitano 116 puta

Magazin Ašk