utorak, 24 Septembar 2013 07:31

Istraživanje otkriva kako i gdje u mozgu nastaje mašta


„Ja sam dovoljno umjetnik da mogu slobodno crtati po svojoj mašti“, izjavio je jednom prilikom Albert Einstein. „Mašta je važnija od znanja. Znanje je ograničeno. Mašta okružuje svijet.”

Ova neporeciva sposobnost uma već dugo vremena inspirira umjetnike, filozofe, znanstvenike i psihologe. Ova pokretačka snaga stoji iza velikih umjetničkih djela i  revolucionarnih izuma.

Ipak, uprkos njezinoj neporecivo velikoj ulozi u nekim od najvećih otkrića ikad postignutih, naše razumijevanje mašte – odakle potiče te kako nastaje – ostalo je značajno ograničeno. Sada je vrijeme da se to promijeni budući da novo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Univerziteta Dartmouth pruža neke dosad nedostižne odgovore po tom pitanju.

Alex Schlegel, istraživač s Univerziteta Dartmouth te autor ovog istraživanja, smatra kako je Einstein, inače revolucionaran fizičar, u svom radu upotrebljavao visoko kreativne znanstvene procese koji su bez sumnje odigrali značajnu ulogu u nekim od njegovih najvećih otkrića.

Znanstvenici sa Univerziteta Dartmouth otkrili su da je aktivnost mozga koju nazivamo mašta, zapravo produkt široko rasprostranjene mreže neurona nazvane „mentalnim radnim prostorom“. Ova mreža svjesno upravlja različitim slikama, simbolima i idejama, te nam omogućava snažan mentalni fokus koji nam je neophodan u otkrivanju novih ideja ali i rješenja različitih složenih problema.

„Kad bi Einsteina upitali kako izgleda njegov znanstveni tok misli, rekao bi da uzima sliku nastalu u umu, poigrava se i manipulira njome sagledavajući je iz različitih uglova, pri tom kombinirajući i analizirajući njene dijelove“, rekao je Schlegel.

Schlegel dodaje kako oni o mentalnom radnom prostoru razmišljaju kao o nečemu što čini mogućim sve te nevjerojatne, fleksibilne stvari koje su ljudi sposobni napraviti. „Sposobni smo stvarati umjetnost kao i razmišljati na znanstveni ili matematički način. I u mnogim tim slučajevima neophodna je sposobnost mentalnih reprezentacija ideja, simbola i slika, kao i sposobnost poigravanja s njima u vlastitom umu.“

Kako bi svjedočili maštovitim procesima u mozgu, istraživači su proveli eksperiment na 15 sudionika. Spojili su ih na fMRI skenere i zatražili od njih da vizualiziraju specifične apstraktne oblike, a potom da zamisle kombiniranje tih jednostavnih oblika u složenije figure. Ono što su istraživači otkrili ovakvim istraživanjem je velika kortikalna i subkortikalna mreža koja se rasprostire po cijelom mozgu, a koja je odgovorna za manipulacije slikama. Ovu mrežu nazvali su mentalni radni prostor.

Ova mreža pruža se preko mnogih područja, kako onih odgovornih za vizualne procese, tako i područja povezanih s pažnjom i izvršnim procesima. „Sva ona rade zajedno kako bi manipulacije učinile mogućim“, izjavio je Schlegel.

Rezultati ovog istraživanja, koji se mogu pronaći u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, uveliko mogu pomoći u razumijevanju toga kako mozak stvara okruženje koje nam omogućava da razmišljamo otvoreno i kreativno.

Napomenimo da ovo istraživanje također značajno odstupa od većine prijašnjih istraživanja mašte koja su, u pokušaju da odrede mjesto u mozgu zaduženo za kreativnu aktivnost, promatrali izolirano različite dijelove mozga. Rezultati istraživanja sa Univerziteta Dartmouth, kao i rezultati još nekih nedavnih istraživanja, uspješno su opovrgli popularnu teoriju po kojoj je desna strana mozga odgovorna za kreativne procese. Ljudski mozak je mnogo kompleksniji te njegovi dijelovi međusobno povezaniji pa se, stoga, ne možemo tako lako zadovoljiti ovakvim jednostavnim objašnjenjima.

Zašto su neki od nas kreativniji od drugih te kako možemo povećati ili pokrenuti vlastitu kreativnost, pitanja su koja još uvijek ostaju prilično nerazriješena. „Postoje mnoge rasprave o tome što neke ljude čini kreativnijima od drugih“, rekao je Schlegel, te ukazao na mentalni radni prostor kao mogući izvor odgovora. „Jedna od mogućnosti je da neki od nas ovu mrežu koristimo više ili bolje od drugih. Ili su, možda, veze između ovih područja u mozgu kod nekih od nas snažnije izražene“, rekao je.

Novi uvidi u kreativne procese u mozgu također pružaju polaznu tačku za istraživanja koja bi mogla pomoći u dizajniranju boljih procesa učenja ili potecijalno unaprijeđenje umjetne inteligencije.

„Rezultati našeg istraživanja približuju nas razumijevanju toga kako nas djelovanje našeg mozga izdvaja od ostalih živih vrsta i omogućava nam jedno tako bogato osobno igralište za slobodno i kreativno razmišljanje“, izjavio je Schlegel. „Razumijevanje tih razlika pomoći će nam da steknemo uvid u to otkuda dolazi ljudska kreativnost, te vrlo vjerovatno pružiti mogućnost stvaranja tih istih kreativnih procesa u strojevima.“

Izvor: HuffingtonPost

 

Prevod: A. Kadrija

Ocijeni
(8 glasova)
Čitano 3638 puta

Magazin Ašk