srijeda, 12 Septembar 2018 07:24

Mujo Hrnjica – epski i historijski

Epskog Muju Hrnjicu je široj književnoj i kulturnoj javnosti na upečatljiv način predstavio Kosta Hörmann u prvom svesku svoje znamenite zbirke bošnjačkih epskih pjesama, objavljene davne 1888. godine.[1] Zapravo, višestoljetna tradicija o ovom junaku, stihovana i prozna, dobila je u ličnosti Koste Hörmanna kanonizatora sretne ruke, koji je ne samo…
subota, 01 Septembar 2018 08:57

Nasrudin-hodža i Bošnjaci

Smisao za zdrav humor važan je pokazatelj stanja kulture duha u svakom narodu. A u Bošnjaka je to jedna od posebnosti mentaliteta. Brojne šale i pošalice, anegdote i dosjetke na kraju kojih čeka duhovit obrat ili životna pouka, značajan su segment kulturnog naslijeđa, narodnog predanja, pa konačno i jedne posebne,…
petak, 24 Avgust 2018 12:10

Arhitektura starih džamija

Razrješenjem odnosa između forme i funkcije, arhitektura je izgleda za svagda prevladala upitnost svoga pripadanja umjetnosti. Sve velike kulture su zasnovane na duhovnim gledištima, koja čine jezgro njihove egzistencije. Islamska kultura je svoj osobeni smisao oblikovala u skladu sa islamskim propisima. Kada o njoj govorimo ne možemo da ne primijetimo…
četvrtak, 02 Avgust 2018 08:17

Zaboravljena Hadžiomerspahićeva pjesmarica

U sagledavanju i kritičkom prosuđivanju naše epske baštine neopravdano je zapostavljena zbirka junačkih pjesama banjalučkog sakupljača Esada Hadžiomerspahića, koji je ovu knjigu objavio u Banjoj Luci, u štampariji banjalučkog izdavača S. (Save) Ugrenovića. Iako se ova zbirka ni po kvalitetu, niti po kvantitetu ne može ravnopravno porediti sa čuvenim zbornicima…
nedjelja, 22 Juli 2018 16:21

Epski Đerzelez – od ličnosti do lika

Turski popisni defteri iz 15. vijeka, zbirni katastarski popis iz 1455. godine, kojim je obuhvaćeno krajište Isa-bega Ishakovića, prva organizirana turska oblast u jugoslavenskim zemljama (Gürz Ilyas je upisan u popisu 1467–68. godine) i detaljni popisni defteri bosanskog sandžaka iz 1485. i 1489. pružaju relevantne podatke o timarniku-spahiji Gürz Ilyasu…
Nekoliko je faktora koji presudno utječu na to koliko će energije zgrada potrošiti za grijanje, hlađenje, ventilaciju, rasvjetu i kućanske uređaje: lokacija (geografska i geomorfološka) orijentacija (u odnosu na strane svijeta, morfologiju terena i lokalne meteorološke specifičnosti) oblikovanje zgrade i okoliša (razvedenost volumena, orijentacija i veličina otvora, organizacija unutrašnjosti,...) karakteristike…
Eolski parkovi nasred oceana predmet su nove zanimljive studije. Carnegie institut za znanost i njegovi znanstvenici su otkrili kako je snažniji vjetar koji puše na otvorenim morima u stanju proizvesti čak pet puta više energije od vjetroturbina koje su postavljene na kopnu. Rezultati su to studije koja je objavljena u…
O našem kulturnom nasljeđu osmanskog perioda, koje se ogleda, između ostalog, i u bogatoj književnoj zaostavštini na orijentalnim jezicima (arapskom, turskom i perzijskom), pisao je određen broj autora.[1] U tom kontekstu dopunjavana je i biografija Ibrahima Zikrije Užičanina, ali bez nekih bitno novih podataka.[2] Njegov spjev, Pendnamu, pronašli smo nedavno…
četvrtak, 05 Juli 2018 06:11

Nihádî

Nihádî je pseudonim našeg pjesnika Muhammed efendije Karamusića (Kara-Musa-zade). Rodom je iz Sarajeva, kako nam svjedoči njegov priimenak „Sarajlija“. Slovio je na glasu kao učenjak, a po zanimanju je bio muderis. Pjevao je pjesme na turskom jeziku, ali nam je od njegovih pjesama sačuvano sasvim malo. Sebi je bio izabrao…
nedjelja, 01 Juli 2018 17:01

Ali-ef. Kadić (1868–1928)

Svršenici Šerijatske sudačke škole (1887–1937) u Sarajevu odlazili su u najvećem broju u zvanje šerijatskih sudaca (kadija), manji broj nastavio je studije pravnih nauka u Zagrebu ili Debrecinu (Mađarska), dok je neznatan broj, njih oko trideset, otišlo direktno u prosvjetnu službu u svojstvu vjeroučitelja-profesora na srednjim školama, profesora arapskog jezika…

Magazin Ašk