A+ A A-

Književnost (98)

Bošnjačka narodna književnost

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe koje čine naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Komponente kulture jednog naroda su simboli, jezik, vrijednosti, norme i rituali. U okviru jedne kulture vremenom se formira tradicija. Ona predstavlja usmenu predaju znanja, vještina,…
Više...

Kroz mrak svjetlu

Uzalud se ljudi među sobom glože, Ti si, koji meni put pokazat može. Kaži mi ga! Druge slijedit neću, Jer su svi prolazni, a Ti vječan, Bože! Omer Hajjam Kroz gustu tamu, oluju, kišu i grad išao je čovjek. Uskim, guduravim putem, često se spotičući, micao je nogu za nogom…
Više...

Usmena romansa u historijskom i teorijskom kontekstu

Najstariji zapisi usmene romanse u Bosni i Hercegovini nalaze se – kao i najstariji zapisi lirskih pjesama i balada sa ovog tla – u Erlangenskom rukopisu, najstarijem zborniku narodnih pjesama na štokavskom jezičkom području.[1] Romanse ovog zbornika porijeklom iz Bosne i Hercegovine zabilježene su kao i ostale pjeseme, rukom nepoznatog…
Više...

Poslovica je među riječima kao mjesec među zvijezdama

Priča se kako je nekad mrav pošao na put – pitali ga: „Kuda ideš?“ Odgovori: „Idem na Meku da posjetim svetu Ćabu.“ Reknu mu: „Odaklen ti toliki malehan i neznatan, pa da ti dođeš na Ćabu!“ Na to mrav odgovori: „Ja lijepo i dobro znadem da tamo doći i doprijeti…
Više...

Džuma

Jutros sam tih. Petak je. Dan moje mature. Svakog petka, dok ustajem, tragom sunneta gusulim tijelo i u čistu odjeću, za taj dan određenu, ga oblačim, ja se prisjetim onog dana davnog kad kotao vode dedo na verige metnu i pod njim vatru raspali. - Sine, kad se voda ugrije,…
Više...

Derviš

Ko sinje beskrajno more, usijan p’jesak se stere, viš’ njega lomača gori i riga žeravu živu. Klonula narav je c’jela i stoji bez nade, vjere u daljni život, besvjesno strašnoj smrti na pozivu.
Više...

Krivi minaret

Kad se prije oko 700 godina gradila jedna od poznatih isfahanskih džamija i kad je posao već bio priveden kraju, naiđe jedna stara žena i kaže radnicima: „Ovaj minaret malo vam je nakrivljen!“ Radnici su se samo osmjehnuli, no glavni projektant i voditelj posla (mimar) odmah je reagirao: „Na koju…
Više...

Dedo Ramo

Dedo Ramo, starac iz Erzuruma, nije imao nikoga drugog osim tri mačke. Kad je došao iz svog rodnog kraja bio je snažan i jak mladić. Samo godine, te godine koje su tiho i bezglasno prolazile, istrošile su snagu i ishabale tog momka. Ramo, koji je nekad radio kao hamal, a…
Više...

Hodža i neznalica

Jednog seljaka neznalicu uvijek bi seoski hodža napadao što ne zna islamskih šartova, a on nikad da nauči. Jedanput se opet sreo sa hodžom i pošto ga hodža naružio, on se vrati kući vrlo snužden. U putu ga sretne jedan znanac, pa ga pita što je tako snužden. "Hodža me…
Više...

O sretnicima

Tri posla tko god bude uobičajio činiti, veliku sreću u životu postiže. Tko može dobro učiniti bez prigovaranja, time sebe dostojnim milosti čini.
Više...
Priključi se za RSS feed