A+ A A-

„Celebrity “ kultura i identitet

Autor:Emina Šahinović


„Kultura jednog društva obuhvata kako nematerijalne aspekte – vjerovanja, ideje i vrijednosti koji čine sadržaj jedne kulture – tako i materijalne aspekte – objekte, simbole ili tehnologiju kroz koje se sadržaj kulture izdržava.“[2] Iako mnogi „kulturu“ i „društvo“ proučavaju kao potpuno razdvojene pojmove, činjenica je da su to usko povezani pojmovi. Giddens smatra da nijedna kultura ne može postojati bez društva, ali i obratno, nijedno društvo ne može se održati bez kulture, jer je ona sastavni dio sistema koji ljude čini ljudima. Iz navedenog možemo zaključiti da bi bez kulture ljudi bili „ozbiljno ograničeni“[3] kada je u pitanju razlikovanje od drugih bića, nivo samosvijesti i sl. Kultura obuhvata mnoge aspekte ljudskog života, ne samo umjetnost, poeziju, slikarstvo i sve ono na šta prvo pomislimo kada pominjemo ovaj pojam, već i načine na koje se ljudi organiziraju, odnosno običaje prilikom sklapanja braka, inicijacije u društvo, odnos prema radu, svakodnevne aktivnosti, ulogu religije itd, dok je društvo „sistem međusobnih odnosa koji povezuje pojedince.“[4]

 Celebrity kultura podrazumijeva narastajući trend koji u prvi plan ističe slavu, bogatstvo i dobar izgled. Odjednom je postalo bitnije šta radi Paris Hilton, nego šta rade znanstvenici, političari i sl. Prebacivanje interesovanja sa bitnog na nebitno, sa problema na zabavu – to je ono što nudi celebrity kultura. Dominira istraživanje života poznatih ličnosti iz svijeta šou biznisa, te predstavljanje istih kao uzora i simbola uspjeha. Na taj način ozbiljno se narušava sistem vrijednosti u kome je rad i rezultat rada određivao vrijednost čovjeka. Publika traži spektakl, intrige, a mediji to serviraju. Sublimirajući prethodne opservacije, Paić kaže da „kao nova ideologija, kultura ne služi ničemu drugome negoli onome što jest sadržaj prethodnog pitanja-odgovora: stilu života, ali ne odabranih, nego svih prema vlastitome položaju u društvenoj raspodjeli znanja, obrazovanja, estetskih sklonosti. Ne mislim da je emancipacijski potencijal kulture uopće više moguć. Potrebno je promisliti što nakon kulture kao sredstva/svrhe održavanja postojećeg svijeta stabilnosti u promjeni.“[5]

S obzirom na činjenicu da je amerikanizirana pop kultura uveliko postala roba koja se izvozi, Debord objašnjava da bi takva kultura mogla da postane najvažnijom američkom izvoznom robom u društvu spektakla.[6] U nastojanju da se postane „celebrity“, ljudi se prijavljuju na razne reality show-ove u kojima su voljni mijenjati svu svoju privatnost za slavu, a to sve opet u svrhu zabave. Stupanjem u svijet spektakla „kao model s kojim se treba poistovjetiti, on se odriče svih autonomnih odlika, u težnji da se poistovjeti sa opštim zakonom poslušnosti prema postojećem poretku stvari.“[7] Za svojih pet minuta slave ljudi upropaste godine života ili cijeli život.[8]

Celebrity kultura je prošla svojevrsnu evoluciju od „zvijezde koja uživa za cijeli svijet“, kako je to 1957. govorio Edgar Morin, do zvijezda koje „žive za cijeli svijet! Dakle, ona plače, umire, rađa, pokušava samoubistvo, posrće, nanovo se uzdiže, zabavlja, tješi“, kako je to definisao francuski list Liberation.[9] Dok su zvijezde druge polovine 20. stoljeća predstavljane kao savršenstvo kome se teži, današnje zvijezde svoju slavu dobivaju na drugačiji, destruktivniji način jer „laži, podvale i bezobzirna varanja publike dio su visokoorganiziranog cirkusa i zapravo su temelj nove industrije zabave.“ Ono što je specifično za nove zvijezde je razina autodestruktivnosti koja se opet mimikrira u snagu, moć. Ljudi, želeći ono što su im mediji nametnuli kao vrhunac ljudskog ostvarenja, nastoje kopirati poznate ličnosti, a kopiranje je najočitiji oblik prihvatanja. Proces prihvatanja destruktivnosti kao vrline je još jedan od faktora kompleksnog mozaika koji se zove gubljenje identiteta. Odlika celebrity kulture jest stvaranje i nametanje artificijelnih potreba, kao što je: postati slavan po svaku cijenu. „Medijske zvijezde su spektakularne predstave živih bića, projekcija opšte banalnosti u slike mogućih uloga. Kao specijalisti za prividni život, zvijezde služe kao objekti poistovjećivanja, koji ljudima pružaju nadoknadu za stvarnost fragmentirane produktivne specijalizacije u kojoj zapravo žive. Uloga slavnih ličnosti je da predstavljaju različite društvene stilove i različita društveno-politička stanovišta na potpuno slobodan način. One utjelovljuju nedostižne plodove društvenog rada tako što dramatiziraju sporedne proizvode tog rada, koje magijski projektiraju iznad njega, kao njegove krajnje ciljeve: vlast i dokolicu, odlučivanje i potrošnju, kao početak i kraj tog procesa koji se nikad ne dovodi u pitanje. U slučaju vlasti, vladajući režim može sebe da personalizira u neke pseudozvijezde; u slučaju potrošnje, potrošačke zvijezde agituju da budu poznate kao pseudosile koje dominiraju živim iskustvom. Ali, ponašanje tih zvijezda nije slobodno, niti je ono što nude zaista izbor.“[10]

 



[1] Celebrity (eng.) – slavan

[2] Giddens, 2001:25

[3] Ibidem

[4] Ibidem

[5] Horvat, Luketić, Roško, Razgovor sa Žarkom Paićemhttp://www.zarez.hr/clanci/razgovor-sa-zarkom-paicem

[6]„Clark Kerr, jedan od najistaknutijih ideologa tog trenda, izračunao je da cijeli proces proizvodnje, distribucije i potrošnje znanja već dostiže 29% američkog bruto nacionalnog proizvoda, on predviđa da će u drugoj polovini ovog vijeka kultura postati vodeći sektor američke ekonomije, kao što je to u prvoj polovini vijeka bila automobilska industirja ili kao što je to u drugoj polovini prošlog vijeka bila željeznica. (G.Debord, Društvo spektakla,  http://anarhisticka-biblioteka.net)

[7] G. Debord, Društvo spektakla,  http://anarhisticka-biblioteka.net

[8] Jedan od primjera je i instant zvijezda reality showa „Tajna priča“ koji je sniman u Francuskoj. Mladi Xavier Leuridan izvršio je samoubistvo istrčavši pred automobil. Razlog tome je, prema riječima njegovog cimera što nije mogao živjeti bez slave. Nakon završetka reality showa pokušao se ostvariti u svijetu mode i muzike, ali nije uspio.

[9]Vidjeti u: J. Tomasović, Celebrity „candy land“ nadohvat ruke, http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/68402/Celebrity-candy-land-na-dohvatu-ruke.html

[10] G. Debord, Društvo spektakla,  http://anarhisticka-biblioteka.net

  • Ocijeni
    (1 Glasaj)
  • Objavljeno u Kultura
  • Čitano 729 puta

Komentiraj

na vrh