A+ A A-

Biljke mesojedi

Ako se nikad niste bavili uzgojem biljaka ili njegovanjem cvijeća, zacijelo mislite da su biljke osjetljive, nježne i krhke.

Međutim, postoji više vrsta biljaka koje se hrane kukcima, i za svaku bi se moglo reći da je isto onako „lukava" i „surova" kao i bilo koja životinja koja lovom sebi osigurava hranu.

Među poznatije svakako spada krčag-biljka (Nepenthes), koja raste na otoku Borneu i u tropskim područjima Azije. Ta biljka izlučuje sladak sok kojim privlači kukce. Da bi još sigurnije zavarala žrtve, priroda ju je obdarila privlačno obrubljenim ivicama lišća u obliku vrča crvenkaste boje s nekom vrstom poklopca kojim biljka može poklopiti taj list. Kukac sleti, privučen izgledom i mirisom cvjetnog „vrča" i željan nektra. Površina lista je tako ravna i glatka da kukac sklizne naniže, nemoćan da se zaustavi. A tamo, na samom dnu udubljena lista, već ga čeka pravi bazen neke moćne tekućine. Kukac se udavi u toj tekućini, koja ubrzo potom počinje djelovati i „probavljati" ga.

Rosika ili drozera je ime druge biljke kukcojeda, koja prevarom namamljaju kukce. Gornji dio svakog lista te biljke lagano je prekriven izraslinama poput dlaka, koje ispuštaju zaslađenu tekućinu, primamljivu kukcima. Ta je tekućina vrlo slična kapima rose koje svjetlucaju kad na njih padnu sunčeve zrake, te je zbog toga biljka i dobila ime „rosika". Čim neki kukac dotakne jednu jedinu dlakastu izraslinu, one se počinju savijati prema središtu lista, sklapajući se oko kukca sve dok ga potpuno ne poklope. Tekućina što je biljka izlučuje natapa kukce i odmah počinje probava. Poslije dva dana kukac je probavljen, dlakasti pipci se opet otvore i spremno čekaju na novu žrtvu.

U nekim zemljama pronađena je biljka kukcojed kojoj je dato ime „muholovka" (Dionaea muscipula). Za nju se slobodno može reći da je pravi proždrljivac među biljkama kukcojedima. Izrasline u lišću su poput široko razjapljenih otvora, te umnogome podsjećaju na otvorenu i požudnu čeljust. I kad leptir dotakne dlakaste izrasline lista, list se odmah zatvara brzinom poklopca jedne mišolovke. Čim biljna tekućina „probavi" ulovljena leptira, list se iznova otvara, spreman dočekati novu žrtvu.

 

 

Izvor: 1000 zašto – 1000 zato, Vuk Karadžić, Beograd, 1989., str. 98-99.

Zadnji put promjenjennedjelja, 26 April 2015 16:11
  • Ocijeni
    (1 Glasaj)
  • Objavljeno u Priroda
  • Čitano 1526 puta

Komentiraj

na vrh