utorak, 18 Decembar 2012 18:10

Rođenje časnog Poslanika i njegov život prije Objave


 Nakon što smo uopćeno prikazali društvenu, kulturnu, ekonomsku i vjersku situaciju u gradu Mekki i Arabiji u 6. gregorijanskom stoljeću, jasno je da su bili stvoreni  uvjeti za prihvatanje nove, čiste i monoteističke religije. U samoj Mekki ne jednoj strani stajali su tamošnji bogati trgovci, koji su smatrani prvacima i uglednicima svojih rodova, dok su, na drugoj strani, većinsko stanovništvo činili siromašni predstavnici istih tih rodova. Kamate, i to iznimno visoke (o čemu govor i Kur'an) koje su od puka uzimali zelenaši činile su da oni koji su bili primorani pozajmljivati novac kako bi preživjeli svakom novom pozajmicom tonu u sve dublje siromaštvo.  Naročito je težak bio položaj robova, uglavnom crnaca iz Abesinije, koji su obavljali najteže fizičke poslove, a bili su obespravljeni i potlačeni. Ni u običajnom pravu nije bilo nikakvih zakona koji bi slabe zaštitili pred silnicima, tako da je jedini, kakav-takav, izlaz za čovjeka iz nižih društvenih slojeva eventualno bio uspjeti se staviti pod zaštitu kakvog lokalnog moćnika.

Imućni uglednici svoja prava ostvarivali su upotrebom sile i svoje materijalne moći. Obraćanje lokalnim sudijama koji su sudili prema običajnom pravu siromašnim i ugroženim nije bilo od naročite pomoći, budući da ovi pri donošenju presude nisu odveć razmišljali o pravednosti nego su se držali principa po kome je onaj ugledniji, jači i imućniji uvijek upravu.

Uglednici su bili ti koji su se brunuli o očuvanju tradicije i društvenih običaja, no budući a je među nižim slojevima sve više slabilo povjerenje u one koji su praktično vladali zajednicom, vidjeli smo da je sve češće dolazilo do pojava napuštanja idolopoklonstva, te su neki pokušali vratiti se izvornoj Ibrahimovoj vjeri dok je bilo i onih koji su prihvatili kršćanstvo. U pustinji i na karavanskim putevima trgovci su se svakim danom osjećali sve manje sigurnim, te su bili primorani potplaćivati drumske razbojnike i na taj način pokušavali zaštititi svoju trgovinu. Drumsko razbojništvo među pukom, štaviše, nije smatrano ružnim dijelom, pa su najpoznatiji i, recimo tako, najuspješniji drumski pljačkaši  bili prilično popularni i na neki način poštovani među Arapima.

Oni koji su shvatili koliko je situacija u društvu loša razmišljali su o načinima da se ona promjeni nabolje, nisu htjeli učestvovati u ružnim tradicijama vlastitog naroda i pokušavali su iznaći neko rješenje. Takvih je ponajviše bilo najprije u Mekki, budući da su baveći se trgovinom ljudi iz ovog grada imali priliku upoznati i druge krajeve i druga društva, što im je pomoglo da još bolje uvide svu dekadencu vlastite zajednice. Usto, trgovina i povećanje prihoda činili su važnost sigurnosti, društvenog reda i uspostave zakona dodatno poraste.

U ovakvoj sredini i ovakvom vremenu, poznatom, dakle kao džahilijet, pojavit će se Poslanik Božiji, s.a.v.a., koji će imati zadatak da posredstvom čiste i savršene Božije vjere prevlada dekadentnost i ogrezlost svog društva u grijeh i opačinu, da objavo Islam i božanskom svjetlom obasja prvo svoje bližnje, gradove Mekku i Medinu, Arabiju i naposlijetku cjeli svijet.

Rođenje Poslanika Islama, s.a.v.a.

Otac Časnog Poslanika zvao se Abdullah i bio je sin Abdul Muttaliba, a Poslanikovoj majci ime je bilo Amina, kćer Vehaba ibn Abdul Menafa, iz roda Benu Zuhra plemena Kurejš. Uglavnom se smatra da je poslanik, s.a.v.a., rođen u ponedjeljak, umjesecu rebiul-evelu, mada ima i mišljenja da je rođen u časnom mjesecu Ramazanu. Što se tiče onih koji smatraju da je Poslanik s.a.v.a. rođen u rebiul-evelu, postoje razilaženja oko datuma njegovog rođenja, pa tako neki smatraju da je rođen drugog dana ovog mjeseca, neki osmog, neki desetog, neki dvanaestog, većina šiita smatra da je rođen sedamnaestog dana mjeseca rebiul-evela, dok ima i onih koji smatraju da se to desilo osam dana prije isteka tog mjeseca.[1]

I što se tiče godina Poslanikovog rođenja postoje različita mišljenja i teško je sa sigurnošću ustvrditi koje od tih mišljenja uzeti za sigurno. U Poslanikovom, s.a.v.a., životu postoje, međutim, dva datuma oko kojih nema nikakve sumnje-Hidžra i njegova smrt. Hidžra, odnosno preseljenje Poslanika s.a.v.a., iz Mekke u  Medinu, što se uzima za početak islamske ere, desila se u ponedjeljak osmog dana rebiul-evela, što po kršćanskom računanju vremena odgovara 20. Septembru 622. godine. Sa Ovog  svijeta, Muhammed s.a.v.a., preselio je u mjesecu seferu ili u rebiul-evelu jedanaeste godine po Hidžri, odnosno 632. gregorijanske godine. Što se tiče dužine njegovog života, i tu postoje neslaganja, pa jedni drže da je živio 63., drugi 65., a treći 60. godina. Prihvatimo li, što se tiče najizvjesnijim, da je živio 63. godine, tad se Hidžra desila kad je Poslaniku, s.a.v.a., bilo pedesete i dvije godine. Izuzev ova dva datuma, Hidžre i Poslanikove smrti, za ostale bitne događaje u Poslanikovom, s.a.v.a., životu teško je sa sigurnošću navesti datum budući da oko njih postoje razilaženja i različite pretpostavke.

Tako čak i u vezi s početkom Objave počinje neslaganje – obično se smatra da je u vrijeme prve Objave Poslaniku s.a.v.a., bilo četrdeset godina, ali , shodno jednoj predaji od Ibn Abbasa, ima onih koji misle da je tad bio star četrdeset i tri godine. Moglo bi se, ipak, vrlo vjerovatnim uzeti da je Poslanik s.a.v.a., prvu Objavu dobio kad mu je bilo četrdeset godina (ili par mjeseci više ili manje) budući da predaje kazuju kako se Hidžra desila deset ili jedanaest godina nakon početka Objave. Među Arapima se, što nije beznačajno spomenuti, inače smatralo da je četrdeset godina prag pune fizičke ili intelektualne zrelosti muškarca, ali izvjesno je da uvijek postoje pojedinci koji duhovno i intelektualno ranije sazrijevaju. Ako Svevišnji odabere nekoga za poslanstvo i prenošenje Njegove poruke ljudima, on ne mora čekati da ovaj napuni četrdeset godina, što je uostalom, očito iz biografija Božijih poslanika.

Uglavnom, upravo zato što postoje neslaganja oko godine Poslanikovog, s.a.v.a.,  rođenja i početka Objave, muslimani su odlučili da Hidžru uzmu za početni događaj islamskog kalendara. Halifa Omer nije prihvatio prijedlog da s e datum Poslanikovog preseljenja s Ovog svijeta uzme za početak muslimanskog računanja vremena. Obrazlažući zašto je odlučio uzeti hidžru kao početni datum islamske ere, halifa Omer je rekao: „Njegova Hidžra značila je razdjelnicu između istine i laži.“ Doduše, isto bi se moglo reći  i za početak Objave, ali vidjeli smo da oko tog datuma postoje neslaganja.

Kažimo nešto i u vezi s često spominjanom da je Poslanik, s.a.v.a., rođen u Godini slona. Arapi su, naime, godine pamtili po važnim događajima koji su se u njima desili, a Godina slona odnosno godina Ebrehinog neuspješnog pohoda na Mekku zasigurno se dobro pamti. Ne može se, međutim, kazati da Godina slona odgovara upravo 570. godini po kršćanskom kalendaru, jer historija svedoči da su te godine Jemenom već vladale Perzijanci, a znamo da su i nakon pohoda na Mekku Abesinci zadržali vlast i da su dvojica Ebrahinih sinova nakon njegove smrti, jedan za drugim, imali vlast u Jemenu. Upravo zato postoje razilaženja oko toga da li je Poslanik, s.a.v.a., rođen u Godini slona. Muhammed Kelbi tako kaže da je Godina slona bila dvadeset i tri godine prije Poslanikovog rođenja, a Mukatil tvrdi da je Muhammed, s.a.v.a., rođen četrdeset godina nakon Godine slona.

Računica prema kojoj za godinu Poslanikovog, s.a.v.a., rođenja treba uzeti 570. godinu po gregorijanskom kalendaru trebala bi biti makar približno tačna. Malo vjerovatno se, međutim,  čini da je 570. godina odgovara Godini slona među Arapima. Mesudi kao Godinu slona navodi 882. po Zulkarnejnu (što je računanje vremena koje za početak uzima 312. godinu prije Mesiha, a ne 324. kako se ponekad pogrešno tvrdi), što je, naravno, rezultat njegove računice, a on tvrdi da je Poslanik, s.a.v.a., rođen u rebiul-evelu, pedeset dana nakon Ebrehinog pokušaja da uđe u Mekku, što se prema njemu, desilo tačno u ponedjeljak sedamnaestog dana mjeseca muharrema godine 882. po Zulkarnejnu odnosno po Aleksandru Makedonskom. Suhejli, navodi računicu prema kojoj je Poslanik, s.a.v.a., rođen 20. nisana (odnosno u mjesecu aprilu).[2]

Što se tiče Muhammedovog, s.a.v.a., života od rođenja do početka Objave, što je, najvjerovatnije, period dug četrdeset godina, podataka i nije baš mnogo. Životopisci uglavnom govore o njegovom rođenju, periodu dojenja odnosno odrastanja u pustinji, putovanju sa amidžom u Šam, njegovom učešću u ratu Fedžar i „viteškom savezu“, ženidbi sa hatidžom i angažmanu oko obnove Ka'be. Neki od podataka o njegovom životu u ovom periodu tiču se sasvim običnih, svakodnevnih događaja, a neki govore o izvanrednim i čudesnim stvarima. Mi muslimani Muhammeda, s.a.v.a., smatramo Božijim odabranikom i miljenikom, budući da vjerujemo da je Svevišnji Bog kadar učiniti sve što poželi, prihvatamo čudesa i natprirodne stvari vezane za Poslanikov, s.a.v.a., život i ne sumnjamo u njih. Ukoliko u nastavku ove knjige za neke od takvih događaja pokušamo ponuditi i objašnjenje koje ne izlazi iz okvira naravnog, to nije zato što sumnjamo u istinitost ili moućnost tih pojava, već samo zato da bismo što više sačuvali historijski i znanstveni karakter ovog djela i spriječiti da ono bude doživljeno kao isključivo vjersko štivo. Jer, vjerske knjige namijenjene su isključivo vjernicima, a naša želja je napisati historiografsko dijelo o životu Poslanika, s.a.v.a.,  koje će biti namijenjeno što širem krugu čitatelja. Stoga autorov pokušaj tumačenja nekih nadnaravnih događaja iz Poslanikovog, s.a.v.a., života na racionalan način ne treba nipošto shvatiti kao njegovo poricanje vjerničke interpretacije tih događaja.[3]

 

 

IZVOR: Abbas Zaryab, ŽIVOT POSLANIKA-Arabija od predislamskog perioda do Hidžre, AL-HODA, International Publishers & Distributers, Sarajevo, 2006.


[1] Suhejl, Revdul-Unuf,  sv. 2, str. 108. 

[2] Suhejli, Revdul-Unuf, sv. 2., str. 159.

[3] Zaryab, A., 2006., str. 94-99.

 

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 4903 puta Zadnji put promjenjen nedjelja, 12 Maj 2013 16:36

Magazin Ašk