nedjelja, 15 Oktobar 2017 19:53

Pažnja Kur'ana i sunneta prema vremenu


Kur'an i sunnet su posvetili pažnju vremenu na različite načine i sa različitih aspekata. U prvom planu te pažnje jeste obznanjivanje njegove važnosti i značaja Allahove, dž.š., blagodati koju On daje u vremenu. Tako u Kur'anu prilikom ukazivanja Allahove, dž.š., velike blagodati darovane čovjeku stoji: I daje vam da se koristite Suncem i Mjesecom, koji se stalno kreću, i daje vam da se koristite noći i danom, i daje vam od svega onoga što od Njega tražite, i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali.[1]

Allah, dž.š., također kaže: On čini da se noć i dan smjenjuju to je poruka za onoga koji hoće da razmisli i želi da bude blagodaran.[2]

Učinio je da noć smjenjuje dan i da dan smjenjuje noć, pa ko ne obavi posao u jednom od njih, nastoji ga nadoknaditi u drugom.

Da bi ukazao na važnost vremena Allah, dž.š., se na počecima mnogih kur'anskih sura zakleo vremenom ili određenim vremenskim periodima kao što su: noć, dan, zora, jutro; naprijmer, u ajetima: Tako mi noći kada se tmina razastre i dana kada osvane[3], Tako mi zore i deset noći[4], Tako mi jutra i noći kada se utiša[5] i Tako mi vremena, čovjek doista gubi.[6]

Poznato je kod komentatora Kur'ana i u osjećanjima muslimana da ako se Allah, dž.š., zaklinje nečim od onog što je stvorio, to je zato da bi skrenuo pažnju ljudima na to i ukazao na veliku korist i uticaj onoga čime se zaklinje.

Zatim dolazi sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji potvrđuje vrijednosti vremena i odgovornosti čovjeka za njega pred Allahom, dž.š., na Sudnjem danu, tako da će se od četiri pitanja, koja će biti upućena na Sudnjem danu svakom vjerskim obavezama zaduženom čovjeku, dva ključna pitanja odnositi na vrijeme.

Prenosi se od Mu'aza b. Džebela, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

„Neće se pomaknuti noge roba na Sudnjem danu dok ne bude pitan za četiri stvari:

- životnu dob – u šta ju je potrošio

- mladost – kako ju je proveo,

- novac – kako ga je zaradio i u šta ga je potrošio,

- znanje – kako ga je upotrijebio.“[7]

Tako će čovjek biti pitan za životnu dob generalno, a za mladost posebno. Mladost je dio životnog vijeka, ali ima posebnu vrijednost, s obzirom da je to dob vrenja životne snage i odlučnosti, kao i razdoblje snage i između dva perioda nemoći (djetinjstva i starosti) kao što to kaže Uzvišeni: Allah je taj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi.[8]  

 

Izvor: Jusuf el-Karadavi, Značaj vremena u životu muslimana, Muslimansko Bratstvo, prijevod s arapskog: prevodilački tim „Salahuddin“, Sarajevo, 2002, str. 15-17.                                                                    

[1] Ibrahim, 33-34.

[2] El-Furkan, 62.

[3] El-Lejl, 1-2.

[4] El-Fedžr, 1-2.

[5] Ed-Duha, 1-2.

[6] El-'Asr, 1-2.

[7]Hadis prenose El-Bezzar i Taberani sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, a hadis u ovoj formi prenosi Taberani.

[8] Er-Rum, 54.

Ocijeni
(0 glasova)
Čitano 47 puta

Magazin Ašk