ponedjeljak, 04 Januar 2016 20:59

Promjeni misli kako bi promijenio život


Što u vašem životu znači vaš um? Sve! Kako bih vam to i ilustrirao: držite li da niste dostojni ljubavi i sreće, moguće je da ćete privlačiti situacije koje vas razočaravaju, frustriraju i povređuju. Nasuprot tome, zdravo samopoštovanje može izgrađivati pozitivne rezultate. Smatra se da je naš um ishodište svakog djela, misli i osjećaja. Charles Fillmore rekao je:

Um je sjedište percepcije stvari koje vidimo, čujemo i osjećamo. Upravo posredstvom uma spoznajemo ljepotu neba i zemlje, glazbe, slika, zapravo, svega. To tiho predenje misli koje rade bez prestanka i ustrajno, s pomoću stanica i živčanih valova, od milijardi različitih raspoloženja uma stvara jednu skladnu cjelinu, a sve to zajedno nazivamo životom.

Razmišljanje je kreativna sila koja je neprestano na djelu unutar ljudskoga roda i u stvaranju. Ta magnetska atmosfera misli putuje s vama i dio je vas. Kako biste njegovali pozitivan stav prema životu, važno je vjerovati u snažne i pozitivne zamisli, a ne dopuštati okolnostima i uvjetima da vladaju i prema događajima stvaraju nesretne i odbojne stavove. Sve ovisi o vama!

Vaš je um projektor; vaši su stavovi filmska vrpca; a vaše iskustvo film koji se prikazuje na platnu. Uočavate li obrazac iskrenih osjećaja zadovoljstva i pozitivnih odnosa koji donose zadovoljstvo, znači da osjećate zdravo poštovanje prema sebi i prema drugima. Uzrok čestoj povrijeđenosti i frustriranosti može biti negativno razmišljanje i duboko usađeni stav o tome da ne zaslužujete ništa bolje.

Poslušajte ovu negativnu osobu: „Znam da sam nekako pesimistična i puno me toga plaši. Kažu mi da je sa mnom teško i da imam odviše negativne stavove prema stvarima, ali to nije nimalno neobično! Izgleda da će se uvijek naći netko tko vas želi srediti i iskoristiti vas. Više ne možeš vjerovati nikome. Usto, znam da sam neprivlačna, i zašto bi onda bilo kome trebalo biti istinski stalo do mene?“

Već možete pretpostaviti kakva su bila iskustva te žene. Njezine su veze često teške i kratkotrajne. Kad, primjerice, s tom negativnom energijom uđe u neki restoran, dakako da se može dogoditi da su ljudi prema njoj neuljudni ili da je čak promatraju s neodobravanjem. Cijene su previsoke; hrana ne valja. Sve, čini se, radi protiv nje, dok se drugima otvaraju razne mogućnosti i sve im ide od ruke. Razmišlja li tako zbog negativnih stvari koje su joj se dogodile ili joj se negativne stvari događaju zbog načina razmišljanja?

Obje perspektive mogu biti točne i teško je doprijeti do izvora problema ako o toj osobi ne znate čitavu priču. No čak i ako možete ukazati na nesretne okolnosti i reći: „Eto, to je uzrok, zato tako razmišlja“, kakve će od toga biti koristi? Možete li okrivljavanjem prošlosti imalo umanjiti taj njezin negativni utjecaj? I ako kažemo da zbog nečega što mu se dogodilo u djetinjstvu od nekoga ne možemo očekivati dobro mišljenje o sebi i o drugima, hoće li taj netko tako opterećen ostati do konca života?

Ni slučajno! Svatko ima moć, bez obzira na okolnosti, promjeniti misaoni postupak. Misao po misao, trenutak po trenutak, to je izvedivo. I doista, želimo li unaprijediti kvalitetu življenja, važno je s negativnog prijeći na pozitivno razmišljanje. Donesete li odluku o tome da ćete se promjeniti, možete početi razmišljati na nov način i pronalaziti svo ono dobro koje postoji u vama i u drugima. Trebate samo biti voljni pokušati. Vaš um može biti silno kreativan. U stanju je stalno povisivati razinu razmišljanja. Vježbajte mentalne mišiće! Upravo vi nadzirete stavove koje imate, izražavate i projicirate. Riječ je o vašem projektoru i vašem filmu. Raspolažete slobodom i ovlastima za stvaranje najboljeg stava prema životu koji uopće možete zamisliti.

Ostvarivanje promjene doista zahtijeva da stalno budemo budni i svjesni svojih misli, tako da se među njih ne bi uvukle i neke negativne pomisli. Promjena načina razmišljanja može zahtijevati hrabrost za suočavanje s negativnim mislima uz obzirnu, suosjećajnu iskrenost. Zahtijeva i čvrstu vjeru u ravnopravnost s drugima. I osjećaj manje vrijednosti i osjećaj nadmoći mogu podjednako uspješno onemogućavati dopiranje životne dobrote do vas. Govorite li sebi: „Život je dobar i ljudi su dobri“, ali u to zapravo ne vjerujete, sve ono što je u životu dobro, kao i ljudi, izmiče vam. Ako visoko cijenite sebe, ali ste kritični prema drugima, ljudima će možda biti teško zadovoljiti vas. Stav prepun prosudbe i osude može vam onemogućavati da cijenite tuđe odlike.

U knjizi Moć makrouma Rebecca Clark naglašava: Već sada počnite školovati impulse i osjećaje u željenim područjima. Vaši su snovi i ideali roditelji vaših nagona i osjećaja. Što mislite o ljudima, mjestima, situacijama i stvarima u vašem životu može poprimiti stvaran oblik. Odbijajte misli o nekom drugom koje ne biste objektivizirali u sebi. Vi ste zbir svojih misli!

Želite li promijeniti život i od njega stvoriti pozitivnije iskustvo, promotrite svoje misaone postupke. Promjenite način razmišljanja, pa ćete u svakoj situaciji moći pronaći neograničeno životno dobro koje čeka da ga prepoznate i prihvatite.

***

Sposobnost biranja čovjeku daje mogućnost nadzora nad vlastitim postupcima. Mogućnost izbora posredno nam govori da je poduzeti postupak najbolji, a da su sve ostale mogućnosti odbačene. Ne možemo svjesno birati nešto što za nas nije dobro. Sposobnost održavanja smjera, bio on omiljen ili ne, mjeri se hrabrošću. Što je veća hrabrost, to su veći izgledi da ćemo postupcima nastojati ostvarivati promjene. (Mildred Pitts Walter)

Kao ljudsko biće, nemate izbora u vezi s činjenicom da vam je potrebna filozofija. Možete birati jedino hoćete li svoju filozofiju odrediti svjesnim, racionalnim, discipliniranim postupkom razmišljanja i skrupulozno logičkog odvagivanja – ili ćete podsvijesti dopustiti da nakupi hrpu smeća sačinjenu od nepotvrđenih zaključaka, pogrešnih generalizacija, nedefiniranih proturječnosti, neprobavljenih slogana, neidentificiranih želja, sumnji i strahova, nabacanih nasumično, ali u vašoj podsvijesti integriranih u svojevrsnu ispremiješanu filozofiju, stopljenu u jedinstven i nepromjenjiv teret: sumnju u sebe, nalik na kuglu i lanac na mjestu na kojem su trebala izrasti krila vašeg uma. (Ayn Rand, Filozofija, kome je još potrebna?)

Zatvoreni je um um koji umire. (Edna Ferber)

Najjače načelo razvoja leži u ljudskome izboru. (George Eliot)

 

Izvor: John Marks Templeton, Knjiga životnih zakona iz cijelog svijeta, (s engleskog preveo Damir Biličić), Mozaik knjiga, Zagreb, 1999, str. 500-502.

Ocijeni
(6 glasova)
Čitano 767 puta

Magazin Ašk