petak, 23 Avgust 2013 20:12

Zemlja liječi umorom


Sve više medicinskih studija ukazuje na blagotvorno djelovanje baščovanstvom – zemljoradnjom. Druženje sa zemljom – kažu naučnici – pravi je recept za dobro zdravlje.

„Većina ljudi ne zna iskoristiti dvije blagodati: zdravlje i slobodno vrijeme!“ (Hadis)

U interakciji čovjeka sa prirodom kao Božijim darom, obrada zemlje i korištenje zemljišnih resursa zauzima primarno mjesto u privrednom razvoju svake zemlje. Prema podatku objavljenom u reviji „Fondeko svijet“, oko 60% globalne populacije, direktno ili indirektno, bavi se poljoprivredom.

Pored ove činjenice, rad na zemlji – boravak u prirodi, danas je u svijetu raširen pokret, zahvalno i rekreativno zanimanje. Dovoljno je proći Sloveniju, Austriju, ne spominjući Švicarsku, Francusku, Holandiju ... i uvjeriti se u bogatstvo, šarolikost i ljepotu pejzaža, lijepo uređenih bašči, voćnjaka i vinograda ..., što je, svakako, sastavni dio urbane i opće kulture stanovnika tih zemalja.

Život današnjeg čovjeka prate sve veća i brojnija uzbuđenja. Stoga se čovjek, da bi sačuvao ravnotežu, trudi da pronađe protivtežu, da uživa u potpunom miru i bar da se malo odmara u manje bučnoj sredini; da promatra kako biljke rastu i kako se razvijaju. Nekoliko sati koje čovjek provede na svježem zraku, u svojoj bašči, dobar su predah i ona relaksacija, o kojoj se tako često piše u štampi i govori na radiju i televiziji, a koju preporučuju najveći medicinski stručnjaci.

Baščovanstvo – prirodna gimnastika

Uređivati bašče i voćnjake, praviti lijehe, okopavati luk, paradajz, papriku ..., hodati po rosom pokrivenoj zemlji, čučati i čupati korov oko povrća, ubirati bujne plodove – za mnoge je zadovoljstvo. Kakve to veze ima sa zdravljem? Mnoge!

Bavljenje baščovanstvom, kao fizičkom aktivnošću, vrlo je korisno. Obrađivanje bašče je prirodna gimnastika – kaže dr. Bryant Stamford, direktor Centra za unapređenje zdravlja na Univerzitetu u Lousevilleu (SAD). On ističe da fizički napor ne mora obavezno biti aerobiotički da bi bio od koristi. Rad u bašči upravo je idealan. Uključeni ste u čitav niz fizičkih pokreta u kojima je aktivan svaki mišić vašeg tijela.

Sve više medicinskih studija ukazuje da obrađivanje bašče i druge manje (umjerene) naporne aktivnosti mogu biti dobar recept za srčane bolesnike, kao i za starije osobe, kojima održava vitalnost.

Primjera radi, jedna studija, provedena tokom sedam godina na Univerzitetu u Minesoti, utvrdila je da su muškarci srednjih godina kod kojih su bili prisutni visoko rizični faktori za srčane bolesti, a bili su uključeni u redovitu laganu do umjerenu gimnastiku, imali manju smrtnost od infrakta srca nego slična grupa ljudi koja se nije tim bavila. Vježbe su uključivale rad u bašči, hodanje, kuglanje, ribolov, ples i obavljanje popravaka u kući.

Ljekovitost dodira zemlje

Stručnjaci kažu da uspostavljanje ponovne veze sa zemljom – ručna obrada zemlje (doslovce, guranje ruke u tlo) – može biti oblik liječenja. Mnogi ljudi nađu mir u svojoj bašči, na neki ih način rad sa zemljom čini zadovoljnim, odvlači im misli od nerješivih problema, daje im priliku da vide napredak, rezultate svoga rada.

Sve što biljkama pružite, svu ljubav i pažnju, one vam višestruko vraćaju svojim izgledom i ljepotom. Veliko je zadovoljstvo iz nekog sićušnog sjemena pratiti razvoj biljke, njegovati je i na kraju ubirati plodove koje smo sami proizveli. Povrće iz vlastite bašče radost je za ruke, dušu i oči, ali i za organizam – prisutno je u svako doba dana u sezoni i daje  vitamine i sokove za ljudski organizam. A ne možemo, ni u kom' slučaju, zanemariti i doprinos porodičnom budžetu.

Baščovanstvo smanjuje stres

Međutim, ni to nije sve. Osim što pruža koristi u fizičkom smislu, bašovanstvo smanjuje i stres.

Britanski psiholozi tvrde: „Nema bolje terapije za dušu od kopanja, sađenja, pljevljenja, podrezivanja i gnojenja. Da bismo se oslobodili napetosti kojom nas pritišće savremeni način života, treba nam vrt naš svagdašnji. Da bismo postigli sklad uma i tijela, moramo se zaprljati zemljom.“

Amerikanci idu još dalje, navodeći da su istraživanja pokazala kako je redovit rad u vrtu/bašči dobra prevencija ne samo protiv stresa nego i Alzhajmerove bolesti!

Uzgajanje biljaka, kažu, duboko je emocionalni proces koji uključuje naša čula i ispunjava nas iskonskim zadovoljstvom približavanja prirodi, imamo li na raspolaganju bašču, avliju ili samo nekoliko vazni na balkonu i prozorskoj dasci. Prljanje zemljom i vodom vraća nas u djetinstvo, u kojem smo se igrali kolačima od blata, oslobađajući nas odgovornosti i briga iz svijeta odraslih. Bašča je utočište u kojoj radimo što hoćemo i kako hoćemo, i u kojoj sebi možemo dopustiti zemlju pod noktima, neurednu kosu i staru, iznošenu odjeću.

Baščovanstvo širi društvene horizonte, jer razmjenom iskustava, sjemena i sadnica upoznajemo nove ljude... Otvara nam se mogućnost da razvijamo svoje kreativne sposobnosti, igrajući se bojama, mirisima i materijalima i stvarajući svoj ambijent u kojem ćemo uživati tokom cijele godine – od ranoproljetnog čišćenja do zimskog meditiranja nad ljepotom grana urešenih injem i snijegom.

 

Izvor: Ismet Dedić, Zemlja liječi umorom, Takvim za 2005., Rijaset IZ u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2004., str. 225-228.

 

Ocijeni
(8 glasova)
Čitano 2773 puta Zadnji put promjenjen petak, 23 Avgust 2013 20:14

Magazin Ašk