srijeda, 01 Maj 2013 16:10

Zbiljska sreća u islamu


Islam je zbiljsku ljudsku sreću utemeljio na prvenstvu istine i iskonskoj ljudskoj prirodi. Islam na čovjeka gleda realističkim očima Objave i njegovu sreću temelji na izvornoj naravi i istinskoj prirodi, koju tvore ljudski duh i tijelo. Islam posmatra čovjeka iz perspektive tijela i duše i njegovih tjelesnih i duhovnih aspekata, te uzima u obzir sve njegove iskonske želje i sklonosti, pa u skladu sa svojim uzvišenim učenjima za svaku od njih ima odgovarajuće rješenje.

Oni koji su u prošlosti čovjekovu sreću tražili samo kroz duševna savršenstva, gušeći i zapostavljajući tjelesne požude i spolne nagone, upali su u stanovitu pogrešku, jer nisu vidjeli i nisu uzeli u obzir pola ljudske ličnosti.

Isto tako, oni koji danas ljudsku sreću vide samo u ekonomiji ili u užicima i strastima, potpuno su zanemarili duhovni vid čovjekove ličnosti te su se tako zaputili u bespuće i teško pogriješili.

Čovjek je spoj tijela i duše iz kojeg isijavaju svi duhovni i materijalni nagoni i stremljenja. Onaj ko zanemari bilo koji vid čovjekove ličnosti, u istoj mjeri će naštetiti sveukupnoj ljudskoj sreći. Ljudska sreća slikovito se može predstaviti kao sveto drvo sačinjeno od hiljadu grana i grančica. Neke od njih vezane su za duhovni, a neke druge za materijalni vid čovjekova života. Zbiljsku sreću doživjet će samo onaj čovjek kome čisto stablo sreće, sa svim svojim granama i grančicama, bude pravilo hlad i bude oživilo sve njegove i vanjske i duhovne iskonske nagone i stremljenja.

Osnova islamskog podučavanja naslanja se na čovjekovu iskonsku prirodu, prirodu koja je perom božanskog određenja ispisana u ljudskoj nutrini i predstavlja postojanu i nepromjenjivu narav, darovanu od Boga, koja je zasigurno ugrađena u ljudsko stvaranje i koja se nikada ne mijenja.

فَأَقِم وَجهَكَ لِلدّينِ حَنيفًا ۚ فِطرَ‌تَ اللَّـهِ الَّتى فَطَرَ‌ النّاسَ عَلَيها ۚ لا تَبديلَ لِخَلقِ اللَّـهِ ۚ ذٰلِكَ الدّينُ القَيِّمُ وَلـٰكِنَّ أَكثَرَ‌ النّاسِ لا يَعلَمونَ

Okreni lice svoje ti, kao vjernik pravi, čistoj vjeri, Allahovoj prirodi prema kojoj On ljude stvori! Nema promjene u Allahovu stvaranju! To je prava vjera, ali većina ljudi ne zna.[1] 


Hoće se reći da je islam postojana i čvrsto utemeljena vjera zato što je njeno učenje usklađeno sa čovjekovom prirodom. Upravo zato će ova vjera sebi osigurati konačnu pobjedu – htjeli to njeni protivnici prihvatiti ili ne. Po neminovnom sudu historije, ova vjera će prevladati nad svim vjerama.

هُوَ الَّذى أَر‌سَلَ رَ‌سولَهُ بِالهُدىٰ وَدينِ الحَقِّ لِيُظهِرَ‌هُ عَلَى الدّينِ كُلِّهِ وَلَو كَرِ‌هَ المُشرِ‌كونَ

On je Poslanika Svoga poslao sa Uputom i vjerom istinskom, da bi je nad sve vjere uzdigao, makar to mnogobošci mrzili![2] 


Temeljni stub sreće

Da bih skrenuo pažnju cijenjenim slušaocima na sveobuhvatnost i univerzalnost islama u odnosu na duhovna i materijalna pitanja na putu ljudske sreće, reći ću nekoliko stvari:

Vjerovanje u Boga, pročišćenje duše od nečistoća i zaprljanja, kao i vođenje računa o čuvanju moralnih i ljudskih osobina jeste temeljni uvjet ljudske sreće i jedan je od najvažnijih islamskih programa, o kojem govori stotine ajeta i hadisa.

U suri ‘Asr Uzvišeni se kune da će svi ljudi iz bilo kojeg naroda i u bilo kojem vremenu pretrpjeti šteti, biti nesretni i na gubitku, osim ako ne budu imali nekoliko vrlina, od kojih je prva vjera:

وَالعَصرِ‌ ﴿١ إِنَّ الإِنسـٰنَ لَفى خُسرٍ‌ ﴿٢ إِلَّا الَّذينَ ءامَنوا

Tako mi vremena, čovjek je, doista, na gubitku – osim onih koji vjeruju…[3] 


U suri Šems rečeno je:

وَالشَّمسِ وَضُحىٰها ﴿١ وَالقَمَرِ‌ إِذا تَلىٰها ﴿٢ وَالنَّهارِ‌ إِذا جَلّىٰها ﴿٣ وَالَّيلِ إِذا يَغشىٰها ﴿٤ وَالسَّماءِ وَما بَنىٰها ﴿٥ وَالأَر‌ضِ وَما طَحىٰها ﴿٦ وَنَفسٍ وَما سَوّىٰها ﴿٧ فَأَلهَمَها فُجورَ‌ها وَتَقوىٰها ﴿٨ قَد أَفلَحَ مَن زَكّىٰها ﴿٩

 Tako Mi Sunca i svjetlosti njegove, i Mjeseca kad ga prati, i dana kad ga očituje, i noći kada ga zakrije, i neba i Onoga Koji ga sazda, i Zemlje i Onoga Koji je ravnom učini, i duše i Onoga Koji je stvori, pa je nadahnu da znade šta zlo joj je a šta dobro je, uspjet će onaj ko je očisti...[4]

 

Tako mi svih ovih svetih ajeta, prava sreća i spas pripadaju samo onome ko dušu svoju očisti od nečistoća. Nesretan je i gubitnik onaj koji dušu onečisti i zaprlja.

Hazreti Ali, mir neka je s njim, je rekao:

عُنوانُ صَحيفةِ المُؤْمِنِ حُسْنُ خُلْقِهِ.

“Naslov vjernikove knjige djela je ljepota njegovog morala.”[5] 


Svi ovi ajeti koje Kur'an donosi o Zemlji i Nebesima, o drveću i životinjama, o zametku i fetusu, kao i o različitim aspektima svijeta, tu su zarad skretanja čovjekove pažnje prema uzvišenom Bogu i stvaranja duha vjerovanja u njemu. Ajeti koji govore o pohvalnim osobinama i o moralnim vrlinama, kao i ajeti koji govore o lošim moralnim osobinama i niskostima – svi su objavljeni radi poziva čovjeku da se vrati duhovnim vrlinama i odagna nepoćudne osobine od sebe. Časni Poslanik, s.a.v.a., o svojoj nebeskoj misiji kaže:

بُعِثْتُ لأُتَمِّمَ مَكارِمَ الأخلاقِ.

“Poslan sam da usavršim ahlak (moral).”[6] 


Svaki musliman dobro zna da islam obraća potpunu pažnju na čovjekove duhovne aspekte te vjerska i moralna savršenstva, ali je svakom muslimanu posve jasno i načelo da čovjekova duhovna dimenzija, sama po sebi, ne osigurava cjelovitu ljudsku sreću. Islam nije ograničio ni potisnuo svoje sljedbenike samo u okvir duhovnosti, već je zajedno sa pozivom na duhovnost i usavršavanje duhovnih dimenzija obratio pažnju i na materijalne aspekte čovjeka i na njegove prirodne užitke. Da bih rekao nešto i o tome, s kur'anskog i hadiskog stanovišta ću razmotriti sljedbenike načela ekonomije, strasti i užitka, koja se najviše primjenjuju i izazivaju najveću pažnju svijeta današnjice.

Ekonomske aktivnosti čovjeka, korištenje ljudske snage i iskorištavanje prirodnih resursa predstavljaju neka od najvažnijih vjerskih naučavanja. O tome je objavljeno mnoštvo ajeta i hadisa. Časni Poslanik, s.a.v.a., i čisti Imami, mir neka je s njima, ovo su smatrali tako važnim da neki od njihovih hadisa izgledaju začuđujuće.

Radi boljeg upoznavanja sa vrijednostima ekonomije u islamu, ovom prilikom cijenjenim čitaocima navodimo nekoliko hadisa…[7]

 

Navedene hadise možete naći na našem wem portalu-kutak za mlade-religija 

 

 

IZVOR: Muhammed Taqi Falsafi, DIJETE SA STANOVIŠTA NASLIJEĐA I ODGOJA, svezak 1, Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1432/2011.

 

[1] Er-Rum, 30.

[2] Et-Tevbe, 33.

[3] El-‘Asr, 1-3.

[4] Eš-Šems, 1-9.

[5] Sefinetu-l-bihar (hulk), str. 410.

[6] Isto.

[7] Falsafi, M.T., 1432/2011., str. 29-32.

Ocijeni
(2 glasova)
Čitano 5016 puta Zadnji put promjenjen četvrtak, 09 Maj 2013 07:33

Magazin Ašk