četvrtak, 03 Avgust 2017 19:46

Slobodno vrijeme nije izgubljeno vrijeme

Autor: dr. sc. Marijana Turčić


Roditelji imaju ključnu ulogu u razvoju mlade ličnosti koja nema dovoljno psihičkih, intelektualnih, fizičkih, a ni materijalnih snaga da samostalno i sigurno ovlada tim poljem vlastitog egzistiranja, slobodnim vremenom, a izloženi su visokoprofesionalnoj mašineriji koja ih pasivizira i pretvara u konzumente umjesto da razvijaju kreativnost i socioemocionalne vještine.

Ljetni praznici su pred nama. Učenici se raduju zasluženom odmoru kako bi napokon uživali u slobodnom vremenu. No, samo poimanje slobodnog vremena različito je, isto kao i poimanje njegovog značenja.

Za većinu učenika, prva je asocijacija slobodnog vremena duže spavanje, odmaranje, igranje na računalu ili druženje s prijateljima putem društvenih mreža, gledanje televizije, izlasci s prijateljima, odlasci na kupanje i slično. Međutim, ima i onih koji već nakon nekoliko dana praznika ne znaju što bi od dosade te ne mogu naći nikakvu aktivnost koja bi ih ispunjavala.

Privilegij slobode

Gledamo li pojam slobodnoga vremena kroz povijest, vidimo da se radi o privilegiju na koji su imali pravo samo slobodni građani i pripadnici vladajućeg društvenog sloja. Oni su slobodno vrijeme upotrebljavali za unapređivanje svoga znanja, karaktera i duha. Razni teoretičari, još sredinom prošloga stoljeća, definiraju slobodno vrijeme kao vrijeme u kojem osoba, vršeći svoj izbor, teži za potpunim razvojem svoje ličnosti. Budući da stvara mogućnosti za zadovoljenje vlastitih interesa i potreba te pomaže u aktiviranju stvaralačkih snaga, slobodno vrijeme izuzetno je važno za razvoj djece i mladih. Izgrađujući vlastiti stil u afirmativnom i pozitivnom socijalnom i kulturnom okruženju te aktivnim provođenjem slobodnog vremena mladi nalaze snagu i smisao za buduću organizaciju života.

„Ubijanje“ vremena

Nagli razvitak na području znanosti, tehnologije i informatizacije te promjene cjelokupne kulture života stalno mijenjaju način na koji odrasli, mladi, pa i djeca poimaju slobodno vrijeme. Mladi su danas sve manje organizatori zabave i slobodnog vremena, a sve više konzumenti sadržaja koje nudi visokoprofesionalna mašinerija. Naši mlađi naraštaji time, umjesto iskazivanja svoje kreativnosti i pozitivnog socioemocionalnog razvoja, postaju pasivna publika i promatrači koji nisu sposobni za aktivno provođenje slobodnoga vremena, a time niti za razvoj svih pozitivnih učinaka aktivnosti slobodnoga vremena. Posljednja istraživanja, nažalost, potvrđuju prevladavanje pasivističkih i konzumentskih oblika provođenja slobodnoga vremena, koji dehumaniziraju mladež te time otvaraju prostor za negativno „ubijanje“ slobodnoga vremena konzumacijom cigareta i alkohola, „lutanjem“, razvojem rizičnih seksualnih ponašanja, sve do pojave nasilja i delinkvencije. Dakle, tako „uređeno“ slobodno vrijeme prostor je za razvoj i manifestaciju problematičnog ponašanja i raznih poremećaja ponašanja i ovisnosti koji negativno utječu na kompletan razvoj ličnosti i budućnost mladih naraštaja.

U tome na koji će način djeca i mladi organizirati i provesti svoje slobodno vrijeme, odnosno hoće li ono rezultirati pozitivnim ili negativnim učincima na razvoj naše djece i mladih, roditelji imaju značajnu i ključnu ulogu, posebice zbog svoje uloge u razvoju mlade ličnosti koja nema dovoljno psihičkih, intelektualnih, fizičkih, a ni materijalnih snaga da samostalno i sigurno ovlada tim poljem vlastitog egzistiranja.

Dobro usmjeravanje nudi prijedloge, a ne gotova rješenja

Manja djeca i učenici nižih razreda zahtijevaju veći angažman roditelja oko organiziranja slobodnoga vremena. Pri tome nikako ne treba nuditi djeci gotova rješenja, već im treba davati prijedloge za razne aktivnosti, ovisno o afinitetima i interesima djeteta, usmjeravati dijete i pomoći mu pri planiranju i organiziranju aktivnosti ili u prisustvovanju raznim radionicama i/ili kulturnim zbivanjima, što pridonosi učenju na zabavan način, kao i socijalizaciji i kreativnim vještinama. Primjerice, danas postoje brojni međunarodni sportsko-edukacijski kampovi, koji kroz brojne edukacijske, zabavne i sportske aktivnosti, u sigurnom i zdravom okruženju, nude djeci i mladima da kroz interakciju s vršnjacima steknu nove prijatelje, prošire svoje znanje stranih jezika, razviju komunikacijske vještine, nauče vrednovati timski rad i zajedništvo, spoznaju važnost kulturne raznolikosti, nauče i/ili razviju afinitet prema novim sportskim aktivnostima i hobijima.

Adolescenti su, za razliku od mlađe djece, samostalniji i više teže neovisnosti te sami žele osmisliti svoje slobodno vrijeme, i to im treba omogućiti. Međutim, roditelji svakako trebaju voditi računa o tome kako, gdje i s kime adolescenti provode svoje slobodno vrijeme, odrediti da li je izbor provođenja slobodnog vremena prihvatljiv te svakako treba postići dogovor oko vremena izbivanja iz kuće i povratka kući. Dosadašnja američka istraživanja ukazuju na pozitivnu povezanost volontiranja i utjecaja na psihofizičko zdravlje. Naime, adolescenti koji sudjeluju u volonterskim aktivnostima razvijaju više prosocijalnih ponašanja (empatija, razumijevanje, obzirnost, skrb za druge), imaju ambicioznije planove daljnjeg obrazovanja, bolji školski uspjeh i motivaciju za školu, kao i više samopoštovanje. No, unatoč navedenim pozitivnim učincima volontiranja, dok primjerice u susjednoj Austriji volontira 51 posto starijih od 15 godina, u Hrvatskoj volontira samo 5 posto populacije. Navedeno ukazuje na to da pozitivni aspekti volontiranja u nas nisu dovoljno prepoznati te da im svakako treba posvetiti više pozornosti.

I tijekom praznika djeca trebaju imati obveze pomaganja ili stjecanja novih vještina nekim zaposlenjem

Roditelji, pokazujući interes za afinitete i aktivnosti koje djeca odabiru, potiču ih, ali i usmjeravaju u njihovom kreativnom razvoju. Također, poželjno je da djeca i mladi tijekom praznika i dalje imaju obvezu pomaganja i sudjelovanja u različitim kućnim obvezama ili da praznike iskoriste za stjecanje i svladavanje novih vještina u obliku nekog „zaposlenja“ (košnja trave, raznošenje letaka) ili volontiranja u različitim ustanovama (bolnicama, staračkim domovima, dječjim vrtićima, udrugama za zaštitu životinja, u prikupljanju pomoći za potrebite, itd.), što pridonosi spoznajama o odgovornosti i obvezama te stvaranju pozitivnih radnih navika i kvalitetnijih planova za budućnost.

Roditeljski primjer širi kulturne i socijalne vidike

Svakako je važno i to da djeca u slobodno vrijeme imaju pozitivan primjer svojih roditelja u dostupnosti raznim kulturnim sadržajima, primjerice čitanju, odlascima u kazalište, galeriju ili muzej. Naime, kulturne aktivnosti, osim što su pokazatelj pozitivnog sociokulturnog razvoja, povećavaju kvalitetu života jačanjem sigurnosti te jednakosti u mogućnostima i ljudskim pravima. Takvim pozitivnim sudjelovanjem roditelja u planiranju provođenja slobodnog vremena, odnosno kada dijete ima bogat sadržaj i mogućnost izbora slobodnih aktivnosti, moći će jasnije realizirati i spoznati vlastite interese i želje, ojačati samopouzdanje i samostalnost, percipirati različitost, steći zdrav sustav vrijednosti, razviti toleranciju i kritičko mišljenje.

U vremenu u kojem živimo, slobodno vrijeme ima relativno velik vremenski prostor, a budući da je svojim sadržajima i oblicima inkorporirano u živote djece i mladih, važno je za ostvarenje vlastite osobnosti i samoaktualizacije. Ako je slobodno vrijeme nedovoljno osmišljeno i nekvalitetno vođeno, postaje izvor društveno neprihvatljivih ponašanja i raznih oblika ovisnosti. Zato je iznimno važno pomoći djeci i mladima u organizaciji i strukturiranju slobodnoga vremena te im omogućiti da sami sudjeluju u njegovom planiranju i kreiranju. Pri tome treba voditi računa o njihovim potrebama za druženjem i zabavom, ali i za aktivnostima koje zahtijevaju fizički i kognitivni napor, a sve to u skladu s njihovim vlastitim interesima i željama. Samo tako ćemo svojoj djeci i mladima omogućiti kvalitetno intelektualno, emotivno i moralno sazrijevanje, kako ne bi samo slijedili stalne društvene promjene, već da budu njihovi aktivni nositelji i kreatori.

Koristi i prednosti kvalitetno provedenog slobodnog vremena

Dakle, aktivno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena ima značajan pozitivni utjecaj na:

  • socioemocionalni razvoj i angažman – uključujući i održavanje prijateljstava te angažman u zabavi i druženju, kao i sposobnost da se nosimo s različitim situacijama,
  • profesionalni razvoj/orijentaciju i angažman – vještine nužne za zapošljavanje, razumijevanje profesionalne karijere i načina njezina ostvarivanja,
  • fizički razvoj i angažman – biološka maturacija i zdravlje,
  • kognitivni razvoj i angažman – kritičko mišljenje, kreativnost, rješavanje problema,
  • civilni razvoj i angažman – vlastiti utjecaj na socijalnu okolinu te odgovornost prema drugima, uz priliku da se zajednički radi na postizanju nekog cilja.

 

Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LIX, br. 690-691, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, srpanj-kolovoz 2017, str. 24-26.

Ocijeni
(2 glasova)
Čitano 42 puta

Magazin Ašk