utorak, 16 April 2019 15:45

Odgoj u islamu IV dio

Autor: dr. Sabahudin Šarić


U prošlom nastavku razmatranja islamskog odgoja ukazali smo na značenje pojma odgoj (terbijet) sa stanovišta Kur'ana i vidjeli smo da islamski odgoj podrazumijeva podučavanje osoba koje vrše poslanici putem govora, ponašanja i na osnovu Knjige kako bi dosegnule stepen čestitih, učenih, bogougodnih, strpljivih, ustrajnih vjernika, ali i Božijih ljudi, istinskih robova Gospodara, koji će biti odgajatelji i predvodnici ljudi i koji će širiti znanje i vjeru s ciljem nastavljanja ovog procesa odgajanja.

U ovom nastavku želimo ukazati na glavne činitelje odgoja, odnosno na one elemente bez kojih odgoj ne može postojati i bez kojih ne bi imao svrhu.

U obimnoj literaturi o ovoj temi postoje različite podjele komponenti, sastavnih dijelova, faktora i elemenata odgoja. Bilo bi preambiciozno pokušati obuhvatiti sve ove teme i pitanja i adekvatno ih obraditi. Stoga ćemo dalje razmatranje o odgoju podijeliti na nekoliko glavnih pitanja.

Jedno od tih je pitanje čovjeka kao odgajanika, odnosno svojstava čovjeka sa stanovišta islama i njegovih potencijala da se odgaja u skladu sa ciljem islamskog odgoja. U tom kontekstu trebamo vidjeti čime je čovjek obdaren i sa kakvim potencijalima raspolaže, a koji se trebaju uzeti u obzir tokom odgoja. Naravno, glavna čovjekova svojstva ćemo razmatrati na osnovu kur'anskog teksta.

 Veoma bitno pitanje za odgoj čovjeka je i starosna dob odgajanika. S obzirom na glavni cilj islamskog odgoja, na koji smo već ukazali, a koji podrazumijeva da čovjek postane (rabbani), odnosno čovjek Božiji, onda dolazimo do zaključka da starosna dob nije ključna odrednica u islamskom odgoju. Poslanik islama nam je najbolji primjer. Mada su među njegovim, posebno prvim, sljedbenicima uglavnom bili mladi ljudi, vidimo da je on uspješno odgajao i dječake, mladiće, ali i osobe koje su bile starije od njega. Njegov cilj je, u tom pogledu, za sve bio isti, dakle da ih usmjeri i „približi“ Bogu kako bi što više usvojili one osobine koje će ih približiti idealu čovjeka Božijeg.

Ovdje se neminovno nameće pitanje da li su neki aspekti čovjekove ličnosti zanemareni? Da li se u zanemarivanju nekih aspekata ljudskog odgoja u islamu mogu tražiti uzroci aktuelnog stanja islamskog ummeta? Da li se u modernom odgoju u obzir uzima islamski pogled na čovjeka? Odgovori na ova i brojna druga pitanja mogu pomoći u razumijevanju značaja, ciljeva, metoda i drugih elemenata islamskog odgoja.

Zatim, tu je odgajatelj kao drugi, ali ne manje bitan činilac odgoja. Odgajatelju se u raspravama o odgoju uglavnom posvećuje manja pažnja. Pretpostavka je da ukoliko osoba stekne određeno obrazovanje i kvalifikacije, može odgajati druge. Naravno, ukoliko koristi metode koje je definisala pedagogija i njoj srodne discipline.

Međutim, kao što ćemo pokazati u narednim raspravama, islamski odgoj od odgajatelja traži da, po svojstvima i sposobnostima, bude istinski sljedbenik Poslanika islama kao najboljeg uzora i najboljeg učitelja. U tom kontekstu, odgajatelji u islamu trebaju biti istinski nasljednici poslanika, odnosno da u pravom smislu riječi budu od učenih ili najučenijih i oni na koje se odnose poznate izreke Poslanika: „Učeni (ulema) su nasljednici poslanika“[1] ili „Učenjaci mog ummeta su kao poslanici Benu Israila.“[2] Kakvi su to učenjaci da mogu biti nasljednici poslanika i da su kao poslanici Benu Israila? Gdje su ti učenjaci u Poslanikovom ummetu? Da li još postoje!? Nesumnjivo, ove Poslanikove izjave nisu ograničene na određeno vrijeme i mjesto. Takvi učenjaci postoje dok postoji ummet. Ali, ako postoje, gdje su i šta je sa odgojem današnjih Poslanikovih sljedbenika? Sve su ovo pitanja na koja treba tražiti odgovor.

Mišljenja smo da je ovaj aspekt islamskog odgoja u velikoj mjeri zanemaren. O tome možda najbolje svjedoči stanje među muslimanima u svijetu. Ozbiljnija analiza, za koju ovdje, naravno, nema prostora, sigurno bi pokazala da je napuštanje metoda poslaničkog odgoja jedan od glavnih razloga stanja u kome se muslimani nalaze već nekoliko stoljeća.

Sljedeće pitanje u okviru islamskog odgoja su odgojne metode. Metodologija u odgoju je općenito veoma kompleksno pitanje i ona razmatra razne metode, njihovu svrhu, tehnike itd.

Ovo su neka od ključnih pitanja kojima ćemo se baviti u nastavku ove rasprave o islamskom odgoju, odnosno terbijetu.

 Izvor: magazin AŠK, br. 9, juni 2015, str. 24 – 26.

 

 

 



[1] Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madždže, Ibn Hibban

[2] Buhari i Ahmed

Ocijeni
(1 Glasaj)
Čitano 65 puta

Magazin Ašk