srijeda, 07 Novembar 2018 14:15

Zavist

Autor: hfz. Aida Kadrija


Reci: "Utječem se Gospodaru svitanja od zla onoga što On stvara, i od zla mrkle noći kada razastre tmine, i od zla smutljivca kad smutnje sije, i od zla zavidljivca kad zavist ne krije!"

(Kur'an, CXIII:1–5)

Zavist je opasna bolest duše. Nažalost, susrećemo je svuda. Rađa se zbog tuđeg uspjeha u različitim sferama života. Pojavljuje se na svakom koraku i u bezbrojnim vidovima.

El-Gazali zavist definira na sljedeći način: „Preziranje blagodati koje se ukažu drugima i želja da ih izgubi onaj kome su date.“

Prvi zavidnik bio je Iblis. Usljed oholosti, u njemu se rodila zavist prema Ademu, a.s. Svoju zavist i bezumnu zlobu usmjerio je na cijeli ljudski rod i tako će ostati do Sudnjeg dana.

Zbog zavisti koja je ponikla u duši jednog od Ademovih sinova počinjeno je prvo ubistvo na zemlji. Brat je ubio brata.

Zavist je potrebno razumjeti na ispravan način i ne treba je poistovjećivati sa priželjkivanjem blagodati koju posjeduje drugi. Tome je sklon svaki čovjek i to nije pogrešno. Štaviše, može biti i pozitivno ukoliko postane poticaj na veće zalaganje i trud u postizanju i ostvarenju željenog cilja. Pogrešno je priželjkivati da ta blagodat kod drugog nestane, a još je teže i pogubnije djelovati u tom smjeru.

El-Gazali je rekao: „Nema smetnje da čovjek želi sebi blagodat koju vidi kod drugog, dokle god ne želi da blagodat nestane, ili počne osjećati tegobu što je blagodat prisutna kod drugoga... Nije pokuđeno željeti sebi istu vrstu blagodati, ali je pokuđeno željeti prelazak blagodati s drugog na sebe.“

Zavidan čovjek ne može biti sretan čovjek jer je zavist poput otrova koji truje njegovu dušu odnoseći mu smiraj, zadovoljstvo i sreću. Mudri su rekli: „Zavist je rana koja se nikad ne može zaliječiti. Dovoljna je kazna zavidniku bol koju osjeća.“

Zavist je pogubna i po čovjekov položaj kod Boga i njegovu budućnost na ahiretu. Koliku opasnost predstavlja zavist ukazuju nam i riječi Božijeg Poslanika, s.a.v.s:

Čuvajte se zavisti, jer zavist uništava dobra djela, kao što vatra uništava drvo.

(Izbor Poslanikovih hadisa, str. 132, hadis 592)

Liječenje zavisti

Za iskrene vjernike svaka zavist je besmisao. Čemu zavidjeti na ovom prolaznom svijetu?!

El-Hasan el-Basri veli: „Sine Ademov, zašto bratu svome zavidiš? Ukoliko ga je Allah, dž.š., time darovao da ga počasti, onda ti zavidiš na Njegovoj počasti. A ukoliko je radi nečeg drugog, zašto da zavidiš onome koji će u Vatri boraviti.“

Božiji Poslanik, s.a.v.s., ukazuje da je jedino vrijedno na čemu čovjek čovjeku može zavidjeti znanje i bogatstvo koje se troši na Putu istine i postizanja Božijeg zadovoljstva. Jedino to je vrijedno priželjkivati, a budući da je ova želja usmjerena ka Dobročinitelju, od nje neće poteći zlo drugome.

Nije dozvoljeno zavidjeti, osim dvojici:

- čovjeku kome je Allah dao imetak i uputio ga da taj imetak troši na Putu istine, i

- čovjeku kome je Allah dao mudrost, te po svojoj mudrosti (znanju) sudi i daje savjete drugima.

(Izbor Poslanikovih hadisa, str. 407, hadis 1902)

U borbi protiv zavisti čovjek prvo treba krenuti od sebe, preispitati svoj odnos prema drugima, otvoreno i iskreno. Osjeti li prisustvo zavisti, odlučno joj se mora suprostaviti. U suprotnom, ona će ga uništiti.

„Zavist je kao vuk u zasjedi“, kaže hazreti Mevlana. Svaki čovjek bi opasnost od vuka u zasjedi ozbiljno shvatio. Sa istom ozbiljnošću trebamo se odnositi i prema zavisti i onemogućiti je da djeluje kroz nas.

Zavist je bolest srca, a bolesti srca mogu se liječiti samo znanjem i djelom. Prvi korak na tom putu je uspostaviti kontrolu nad svojim postupcima, ne dozvoliti zavisti da ispliva na površinu i prouzroči nekome štetu. Drugi korak, često teži od prvog, je ukloniti zavist iz srca. U tom pogledu El-Gazali nas savjetuje:

„Znanje koje ti koristi u liječenju zavisti jeste sigurna spoznaja i osvjedočenje da je zavist štetna na ovom svijetu, a i štetna u vjeri. Treba znati da onaj kome se zavidi nema nikakve štete od toga bilo u ovosvjetskim stvarima, bilo u vjeri, štaviše tvoja zavist koristi mu u tome. Kada postaneš svjestan navedenog, nećeš dozvoliti da samom sebi dušman budeš, a drugome prijatelj, pa ćeš nesumnjivo ostaviti zavist.“

Ebu ed-Derda, r.a., podsjeća nas da je sjećanje na smrt često najbolji lijek za bolesti srca, pa veli: „Neće se rob sjetiti smrti, a da mu se ne umanje radost i zavist.“

Zaštita od zavidnika

Zavist koju drugi osjećaju prema nama može nam donijeti mnogo teškoća ukoliko zavidnik ispolji svoju zavist. Zavist rađa sve najgore u čovjeku. Zbog zavisti čovjek laže, ogovara, kleveće, mrzi, pravi spletke, nanosi otvorene štete onome kome zavidi i, u najgorem slučaju, ubija. U suri Felek, citiranoj na početku, Uzvišeni Stvoritelj podučava čovjeka da u Njemu potraži utočište i zaštitu od zla zavidljivca kad zavist ne krije. Stoga, ukoliko čovjek želi sebi dobro, neće zaboraviti na svoga Stvoritelja, slušat će Njegov savjet i tražit će Njegovu zaštitu. On je Sveznajući, Moćni, Milostivi.

Kako bismo se zaštitili od zla zavidnika i ostvarili svoje namjere nužno je, ukoliko je to moguće, da svoje želje i blagodati kojima smo darovani prikrijemo. Na onome za šta se ne zna ne može se ni zavidjeti. O tome nas savjetuje i Božiji Poslanik, s.a.v.s., pa kaže:

Pomažite sebi u ostvarivanju vaših želja i potreba tako što ćete ih držati u tajnosti. Jer, ko god uživa neku blagodat, uvijek ima ponekog ko mu na tome zavidi.

(Izbor Poslanikovih hadisa, str. 223, hadis  957)

Zavist u svijetu svakog trena uzrokuje nebrojene tegobe, nanosi štete, često nepopravljive, i odnosi sreću iz ljudskih života. Stoga ovu bolest srca trebamo što ozbiljnije shvatiti i raditi na njenom suzbijanju i otklanjanju. Počnimo još danas, počnimo od sebe!

Literatura:

  • El-Gazali, Ebu Hamid (2006), Oživljavanje vjerskih znanosti, knjiga 5, prijevod: grupa prevodilaca, Bookline d.o.o., Sarajevo
  • Kur’an časni, preveo na bosanski jezik Besim Korkut, http://majkaidijete.ba/religija/kuran/kuran
  • Memić, Jakub (1985), Izbor Poslanikovih hadisa, Starješinstvo IZ BiH, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo

Izvor: magazin AŠK, broj 12, Dobra knjiga, Sarajevo, mart 2016, str. 15-17

Ocijeni
(1 Glasaj)
Čitano 42 puta Zadnji put promjenjen srijeda, 07 Novembar 2018 14:22

Magazin Ašk