srijeda, 09 Mart 2016 21:10

Za svaku bolest raste jedna biljka

Autor: dr. Ivo Belan


Ima jedna stara narodna izreka koja kaže: „Za svaku bolest raste jedna biljka.“ Premda je pretenciozno tako nešto kazati, većina starih narodnih izreka nije daleko od istine.

Ljekovita svojstva biljaka poznata su još od davnina. Ljudi su osjetili njihovu blagodat i, na osnovi iskustva, naučili su koristiti biljke u prevenciji i liječenju bolesti. Liječenje biljem često je zadovoljavajuće. Nije malen broj slučajeva gdje su ti rezultati dali smjernice i samoj znanstvenoj medicini i farmaciji. Biljne lijekove podržala je i Svjetska zdravstvena organizacija.

Papaja za rane

Poznat je zanimljiv slučaj iz jedne londonske bolnice s pacijentom kojemu je uspješno izliječena inficirana rana nakon transplantacije bubrega. Kad je viđeno da antibiotici ne donose zadovoljavajuće rezultate zbog jake rezistencije bakterija, jedan se liječnik iz kirurške ekipe sjetio da je vidio, dok je radio u Africi, kako plemenski vračevi slične infekcije liječe stavljanjem traka papajina ploda na ranu. Medicinska sestra otišla je kupiti papaju i nakon tjedan dana rana je zacijeljela. Spomenuta rezistencija bakterija na antibiotike postaje danas sve ozbiljniji medicinski problem.

Naravno, s vremenom i razvojem medicinske i farmaceutske znanosti, stigli su moderni sintetski, tvornički lijekovi. Valja istaknuti da, i pored tog znanstvenog napretka, koji se dogodio u 19. I 20. stoljeću, napretka na području tehnološke medicine i primjene sofisticiranih lijekova, tradicionalni biljni lijekovi u svijetu još uvijek imaju nevjerojatno velik udio u terapiji. Još uvijek njihova vrijednost i interes za njih ne opadaju, dapače rastu.

U Francuskoj, ali i u nekim drugim zemljama, postoji službeno priznat Institut za liječenje biljkama. Oni organiziraju edukativne seminare za liječnike i farmaceute.

Prirodni lijekovi

Kad su se u prošlom stoljeću širom otvorila vrata primjeni modernih lijekova, jedna od posljedica novih doktrina bio je zaborav ljekovitih svojstava biljaka. Počelo se olako svrstavati tradicionalne biljne lijekove u nadrilijekove, koje preporučuju samo šarlatani i babe po selima. Istaknuti stručnjaci u svijetu tvrde da nije u redu tako lako se odricati tih domaćih lijekova.

Znanost ne miruje. Biljke su danas predmet intenzivnog istraživanja u raznim krajevima svijeta. Ispituje se mogućnost primjene biljnih ekstrakata u različitim bolestima. Brojne biljke sadrže korisne aktivne kemijske sastojke. Pa nisu se biljke bezrazložno primjenjivale od davnih vremena! Prisjetimo se samo da su mnoga medicinsko-farmaceutska otkrića potekla iz prirode: penicilin iz plijesni, digitalis iz lišća biljke naprstak, aspirin iz vrbe!

Nažalost, nakon što su se u istraživačkim laboratorijima farmaceutskih kompanija i medicinskih ustanova dogodila otkrića velikog broja sintetskih lijekova, u mnogim liječničkim krugovima kao da se pomalo zaboravlja na pomoć koju može pružiti fitoterapija. Fitoterapija je naziv medicinske discipline koja za očuvanje zdravlja te liječenje i prevenciju bolesti upotrebljava biljke i biljne ekstrakte. To se događa zato što službena medicina vjeruje u neograničenu moć sintetskih lijekova. Ortodoksna medicina u nekim dijelovima svijeta još uvijek teško prihvaća fitoterapiju kao znanstvenu metodu liječenja.

Međutim, nasreću, izgleda da se u novije vrijeme polako mijenjaju mišljenja i stavovi. Prodaja farmaceutskih pripravaka na bazi ljekovitih biljaka raste u svijetu iz godine u godinu. U današnje vrijeme raste interes za sve što je prirodno, od zdrave hrane pa do liječenja biljem.

Najbolji dokaz da se danas sve više pridaje važnost ljekovitom bilju jest činjenica da u mnogim europskim zemljama liječnici mogu propisivati neke biljne preparate (Ginko, Gospina trava) na teret zdravstvenog osiguranja.

 

Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LVII, broj 660-661, Nastavni zavod za JZ PGŽ u saradnji sa Hrvatskim zavodom za JZ, Rijeka, siječanj-veljača 2015, str. 25.

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 1013 puta

Magazin Ašk