četvrtak, 08 Septembar 2016 19:50

Pojede nas hemija


Čovjek je danas izložen na milost i nemilost „koktelu“ od preko 80.000 hemikalija kojima je svakodnevno okružen. Naša ishrana sastoji se od namirnica krcatih aditivima i pesticidima, a pedantna britanska statistika pokazuje da ih prosječan Englez u organizam samo u toku jedne godine unese preko 20 kg! Više od 90 posto materija štetnih po zdravlje unosimo u organizam upravo hranom. Prekomjerno i nekontrolirano korišćenje hemikalija u proizvodnji hrane višestruko narušava naše zdravlje. Upravo je iz ovih razloga Evropska komisija počela ambiciozan projekat na uvođenju novog zakona o zaštiti od opasnih hemikalija. Dakle, Brisel je već objavio rat neracionalnom i nepotrebnom korišćenju hemikalija. Upotreba pesticida od 1945. godine do danas povećana je za 3300 posto, a gubici koji nastaju uslijed biljnih bolesti i štetočina ipak su povećani za 20 procenata.

Razlog je podatak da su evidentirane 504 vrste štetočina i 70 vrsta mikroorganizama, uzročnika biljnih bolesti, koji su se adaptirali i postali otporni na pesticide. Prije 50 godina ih je bilo registrirano svega 7. Međutim, povećana upotreba pesticida ne donosi proporcionalan rast prinosa. Da bi održali postojeće prinose poljoprivrednih kultura u SAD primjenjuju pet puta više mineralnih đubriva nego prije 30-tak godina. Prekomjerna i nekontrolirana upotreba pesticida ozbiljno ugrožava opstanak oko polovine biljnih i životinjskih vrsta Evrope. Svake decenije izumire jedna vrsta.

Ne zaboravite da svako od nas u toku prosječnog životnog vijeka pojede od 50-90 tona hrane. Moramo znati da ono što pojedemo postaje dio nas. Sve naše ćelije sastavljene su isključivo od molekula koji potječu iz hrane. Otuda i mudro upozorenje da je čovjek – ono što jede.

Šta nam radi poljoprivredna „hemija“?

Kao bionerazgradive materije, agrohemikalije se talože u limfnom sistemu, krvotoku, zglobovima, raznim organima i masnom tkivu, te su krivci za čitav niz zdravstvenih tegoba savremenog čovjeka. Evo na koji način one ozbiljno ugrožavaju naše zdravlje:

1. Usporavaju metabolizam – što dovodi do gojaznosti koja prijeti da će postati epidemija 21. stoljeća.

2. Uslijed gomilanja vode i toksina u ćelijama, one „bubre“ i imamo ono što danas muči veliki broj žena, a to je celulit.

3. Uništavaju beta ćelije pankreasa – to su upravo one ćelije koje su odgovorne za proizvodnju insulina. Stoga je kod dijabetičara potrebno da se hrane organskim proizvodima.

4. Uništavaju neurotransmitere i moždane ćelije – dakle, nemojte se čuditi ako vas muče migrene, koncentracija vam je smanjena ili postajete zaboravni.

5. Smanjuju sadržaj minerala i vitamina – posebno vitamina A, C i B, što dovodi do neuroza, depresija, čak i agresije.

6. Izvlače kalcij iz kostiju što za posljedicu ima osteoporozu.

7. Remete kiselo-baznu ravnotežu organizma – u korist kisele sredine koja je pogodna za razvoj raznih oblika cista, mioma, tumora i kancera.

8. Oslobađaju slobodne radikale – odgovorne za prerano starenje.

9. Smanjuju plodnost – posljedice mogu biti sterilitet, impotencija i spontani pobačaji kod žena.

10. Mijenjaju genetski materijal – što može uzrokovati degenerativna oboljenja.

11. Izazivaju širok dijapazon alergijskih i upalnih procesa.

Imate li neke od ovih simptoma?

Naveli smo moguća oboljenja koja su posljedica zasićenosti organizma toksinima, a da bismo vam pomogli da ih spriječite i prepoznate, navodimo i simptome zatrovanosti organizma: hroničan umor, česte glavobolje, nesanica, otok nogu i lica, nadutost i grčevi u stomaku, žučne kolike, neprijatan zadah iz usta, krckanje vrata pri okretanju u stranu, česti upalni procesi (kolitis, artitis, bronhitis, astma, prehlade) i razne alergije.

Kako se izboriti sa toksinima?

  • Kad god ste u prilici, kupujte organski gajeno voće, povrće i integralne žitarice. Jedite ih pet puta na dan.
  • Unošenje crvenog mesa, životinjskih masnoća i iznutrica svedite na minimum, jer se u njima akumuliraju hemikalije.
  • Uvrstite u svoj jelovnik jezgraste plodove, sjemenke, mahunarke, (pogotovo soju), jer vežu otrove i čiste organizam.
  • Povrće iz bašče vadite uvijek uveče, a nikad ujutro, jer je tada u njima najmanji sadržaj nitrata.
  • U toku dana pijte najmanje dvije litre obične ili negazirane mineralne vode.
  • Ako jedete neorganski gajene namirnice, u vodu u kojoj ih perete dodajte dvije kašičice sirćeta. Tako ćete smanjiti efekat djelovanja pesticida i teških metala.

 

Izvor: Zdravlje, porodična revija, god. IV, br. 36, Avaz, Sarajevo, novembar/studeni 2005, str. 64-65.

Ocijeni
(2 glasova)
Čitano 739 puta

Magazin Ašk