nedjelja, 06 Avgust 2017 14:38

Prehrambene dragocjenosti

Autori: Goran Slivšek, bacc. med. techn. i Vanda Malle, bacc. med. techn.


Brojni se korisni zdravstveni učinci mogu postići unošenjem hrane koja će uz djelovanje na mikrofloru crijeva pogodovati općem stanju organizma.

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji blagotvorno djeluju na zdravlje svojim probirnim učinkom na rast i/ili djelovanje bakterija u crijevima, koji se zasniva na osiguravanju probirnog izvora ugljikohidrata. Prema International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP), da bi neki sastojak hrane imao prebiotički učinak, mora biti otporan na razgradnju želučanom kiselinom, enzimima ili hidrolizom, treba biti sklon vrenju uzrokovanom crijevnom mikrobiotom te mora imati probirni učinak na rast i/ili djelovanje bakterija u crijevima.

Prirodni izvori prebiotika

Najčešće prihvaćeni prebiotici jesu fruktooligosaharidi te galaktooligosaharidi. Uz njih postoji još niz prebiotika, kao što su polidekstroze, sojini oligosaharidi, izomaltooligosaharidi, glukooligosaharidi, ksilooligosaharidi, palatinoza, gentiooligosaharidi, polioli te brojni drugi. Indijski trputac, banana, cjelovito zrno pšenice i kukuruza također posjeduju prebiotičke učinke.

Jedan je od najpoznatijih prebiotika inulin iz skupine fruktooligosaharida. On se proizvodi iz korijena cikorije i učestalo se primjenjuje u mliječnoj proizvodnji jer pomaže u postizanju poželjne postojanosti u mliječnim proizvodima sa smanjenim sadržajem masti. Primjeren je i za proizvode namijenjene osobama koje boluju od šećerne bolesti jer se ne razgrađuje do monosaharida. Prebiotici se prirodno nalaze u hrani kao što su poriluk, šparoge, cikorija, čičoka, češnjak, luk, pšenica, zob, soja.

Blagotvorni učinci prebiotika na zdravlje jesu:

  • sprečavaju naseljavanje štetnih mikroorganizama u probavni sustav potičući djelovanje crijevne mikrobiote na načelu suparništva,
  • štite crijevnu mikrobiotu od poremećaja prouzročenih primjenom antimikrobnih lijekova,
  • umanjuju čimbenike mogućnosti nastanka raka debelog crijeva jer smanjuju prisutnost enzima koji razgrađuju neke sastojke hrane u genotoksične spojeve,
  • smanjuju razinu masnoće u krvi, • potiču veće iskorištavanje kalcija, magnezija, cinka te željeza iz hrane,
  • smanjuju želju za hranom jer potiču proizvodnju crijevnih hormona GLP-1 i PYY.

Probiotici, živi organizmi koji pomažu zdravlju

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, probiotici su živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u odgovarajućoj količini, imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Prema ISAPP-u, da bi neki proizvod bio probiotik, mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

  • mora biti živ tijekom primjene,
  • mora biti podvrgnut ispitivanju koje utvrđuje njegov povoljan učinak na domaćina,
  • mora biti taksonomski određen mikroorganizam ili sklop više njih (rod, vrsta i soj),
  • mora biti siguran za primjenu.

Za učinkovitost probiotika važno je da su otporni na enzime u usnoj šupljini, nisku pH vrijednost u želucu te žučne sadržaje u tankom crijevu. Da probiotici imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje znalo se i u antici, ali znanstveno su to potvrdili tek Louis Pasteur i Ilja Iljič Mečnikov. Danas se za probiotike najčešće koriste mikroorganizmi iz roda Lactobacillus (L. acidophillus, L. casei, L. lactis…) te Bifidobacteria. Jogurt, kefir, svježi sir, kiseli krastavci, kombucha, kiselo zelje, kruh od kiselog tijesta, miso, tempeh, tofu i kvas najčešći su prirodni oblici probiotika iz hrane.

Blagotvorni učinci probiotika na zdravlje jesu:

  • ublažavaju poremećaje u probavnom sustavu koji su posljedica virusnih i bakterijskih bolesti,
  • ublažavaju poremećaje koji nastaju primjenom antimikrobnih lijekova,
  • ublažavaju tegobe koje nastaju kod putničkog proljeva,
  • smanjuju tegobe uzrokovane nepodnošenjem mliječnog šećera,
  • smanjuju razinu kolesterola u krvi,
  • usporavaju rast tumorskih stanica, a posebice onih iz probavnog sustava,
  • poboljšavaju iskorištavanje kalcija iz hrane u crijevima,
  • pomažu u liječenju debljine.

Sinbiotici, spoj prebiotika i probiotika

Prema Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), sinbiotik je spoj prebiotika i probiotika koji moraju imati zajednički blagotvorni učinak na zdravlje. Mnoga novija istraživanja usmjerena su na proučavanje sinbiotika ne bi li se dobio bolji i jači povoljni učinak na zdravlje. Na tržištu postoje brojni sinbiotički proizvodi, ali slaganjem određene hrane može se postići prirodni sinbiotik, pa tako imamo:

  • jogurt ili kefir i med,
  • grah i krastavci,
  • jogurt, kiselo vrhnje ili kefir i češnjak,
  • jogurt, kiselo vrhnje ili kefir i češnjak i med,
  • sir feta i luk,
  • jogurt i zob,
  • kombucha i chia sjemenke,
  • jogurt ili kefir, chia sjemenke i med,
  • kimchi.

Novi, snažniji naraštaj probiotika 2,0 protiv srčanožilnih, probavnih, alergijskih i drugih bolesti

Prebiotici, probiotici i sinbiotici neosporivo imaju blagotvoran učinak na zdravlje. Brojna istraživanja pokazala su da su posebno primjenjivi kod starijih osoba, kojima se starenjem crijevna mikrobiota značajno smanjuje, te kod djece čija se mikrobiotika još razvija. Nova istraživanja idu u smjeru razvijanja takozvanih probiotika 2,0 koji će predstavljati nov naraštaj koji će smanjivati srčanožilne bolesti, bolesti probavnoga sustava, alergije i drugo. Već unosom pola šalice jogurta ili probiotičkog mlijeka samo tri puta dnevno mogu se postići povoljni učinci na zdravlje.

 

Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LIX, br. 690-691, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, srpanj-kolovoz 2017, str. 10-12.

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 82 puta

Magazin Ašk