nedjelja, 05 Januar 2020 12:09

Kako liječiti srdžbu i depresiju


Postoje i negativni kvaliteti poput mržnje i bijesa koji proizvode nasilje i utučenost. Meleci koji su svjedoci stvaranja Adema, a.s., bili su svjesni takvih negativnih kvaliteta i ispitivali su stvaranje tog novog bića koje će po njihovim riječima “nered činiti i krv prolijevati” (Kur’an, El-Bekara, 30. ajet).

Sveznajući Stvoritelj, međutim, je usadio neke zaštitne mehanizme borbe protiv ovih negativnih instinkta.

Čovjek je stvoren slabim, kaže Kur’an. Tokom trenutaka slabosti, mi se povinujemo namjerama  našeg neprijatelja šejtana koji će nasnapadati sprijeda, otpozadi, i sa strane u namjeri da nas preusmjeri od neprestane svijesti o Allahovom prisustvu. Ovako, sam po sebi, bijes nije neprirodan. To je pogrešan izraz za srdžbu koja dovodi do problema.

Bijes destabilizuje misli. On oduzima normalno rasuđivanje, vodi depresiji, ludilu i pogrešnom djelovanju. Tokom srdžbe, čovjek može fizički ili verbalno zlostavljati osobu koju voli, povrijediti drugo biće poput životinje, ili tokom faze depresije se može se povrijediti ili čak počiniti samoubistvo.

Kada je srdžba usmjerena prema grupi ljudi, ona se može očitovati terorizmom, bilo da je usmjeren protiv grupe ljud, drugih vjera ili naroda.

Prirodno ispunjenje normalnih želja, da li u smislu hrane ili seksualnog odnosa, preduvjet je za prevenciju srdžbe. Postoji mnogo hemikalija i hormona koji utječu na naša raspoloženja i ponašanje.

Poznatno je da hipoglihemija ili prekomjerno lučenje hormona štitne žlijezde utječu na naša raspoloženja i uzrokuju ljutnju. Hormone moramo držati u ravnoteži koja olakšava našu duhovnu dobrobit.

Poslanik Muhammed, s.a.v.s., je poslan čovječanstvu kako bi ih naučio dobrom moralnom ponašanju, i on je stalno govorio o kontrolisanju srdžbe. Jedan ashab je upitao Poslanika, s.a.v.s.:  Kaži mi kratak savjet o moralu na osnovu kojeg se mogu nadati dobru i na ovom i na onom svijetu?. Poslanik, s.a.v.s., mu je odgovorio: Ne budi srdit. Poslanik je jedanput upitao svoje ashabe: Koga smatrate jakim čovjekom?, a oni su odgovorili: Onoga koji može poraziti hrvača tog i tog u borbi. Poslanik im je odgovorio: To nije tako. Jak je onaj koji se može kontrolisati u trenutku srdžbe.

Treba napraviti razliku između srdžbe kao prirodnog odgovora na nepravdu i nevjericu i neproduktivne srdžbe kao osobne osvete.

Jednom kada se halifa Alija, r.a., borio u ratu nametnutom muslimanima i kada se u toku borbe suočio sa poglavarem nevjernika, bio ga je u stanju nadvladati. Alija, r.a., je namjeravao da ga ubije, kada je on, postavši svjestan svoje sudbine, pljunuo Aliji, r.a., u lice. Alija, r.a., je odmah ustao i ostavio ga. Čovjek je potrčao za Alijom, r.a., i upitao ga: Imao si šansu da me ubiješ kao poraženog; zbog čega nisi upotrijebio svoj mač? Alija, r.a., mu je odgovorio: Nemam lične mržnje prema vama, protiv vas se borim zbog vašeg nevjerovanja u Allaha. Da sam te ubio nakon što si me pljunuo u lice, onda bi borba postala moja lična osveta, a u tome ne želim da učestvujem. Nakon toga je nevjernički poglavar odmah postao musliman.

Šta se sa nama dešava foziološki kada smo ljuti?

Povećavaju se otkucaji našeg srca, kao i krvni pritisak, što je direktni učinak prekomjernog adrenalina u našem sistemu. Naša fizička snaga se povećava, dok se naša duhovna snaga smanjuje. Naš razum i moć rasuđivanja nestaju, i stvari koje u normalnom stanju ne bismo opravdali postaju prihvatljive. Organi našeg tijela, koji su inače pod našom kontrolom izmiču istoj. Dakle, naš jezik, ruke, pa čak i stopala postaju zlostavljači.

Osoba koja ne kontroliše ili preusmjerava izražavanje srdžbe može potisnuti i izgraditi srdžbu unutar sebe, koja je može fizički povrijeditii. Osim depresije i osjećaja malodušnosti tokom faze neispoljene srdžbe, čovjekov stalni, brzi srčani ritam i visok krvni pritisak mogu nanijeti štetu srcu ili čak dovesti naposlijetku i do srčanog udara. Osim nasilnosti tokom faze srdžbe (jer razum ne radi pravilno), čovjek može donijeti pogrešnu odluku o svom poslu ili ličnim odnosima i time utjecati na svoju budućnost.

Lijek za srdžbu

Prvi preventivni lijek jeste izbjegavanje preosjetljivosti na provokacije. To mora biti neophodno da bi se ljudi zaokupili nečim drugim u svrhu ličnog preusmjeravanja. Osim podsjećanja na Allaha ili ibadeta, postoje i drugi svjetovni načini koji mogu pomoći. Poslanik, s.a.v.s., posavjetovao je jednog čovjeka da popije vode kada je ljut na svoju ženu i da je drži u ustima bez gutanja ili ispljuvavanja. Nakon što je nekoliko mjeseci prošlo od davanja savjeta, muž se vratio do Poslanika, s.a.v.s., obavještavajući ga da je njegov savjet uspio.

Budući da vjerujemo da je srdžba izraz šejtanskog kontrolisanja, ne smijemo dopustiti da on preuzme kontrolu. Uzvišeni Allah je rekao: A ako šejtan pokuša da te na zlo navede, ti potraži utočište u Allaha; On uistinu sve čuje i zna. Poslanik, s.a.v.s., nam je savjetovao da kada smo ljuti sjednemo ili legnemo, jer nije lahko udariti nekoga dok smo u tom položaju. Očigledno, najbolji lijek je misliti o Allahovoj srdžbi i kazni. Da li je Allahova srdžba manja od naše? I šta se dešava kada On izražava svoju srdžbu? Mi ljudi koji tražimo oprost od Allaha moramo prvo praštati drugima. Kada oprostimo nekome, uspostavlja se mir i spokoj u našim srcima.

Prvi atribut Allahov sa kojim se mi, muslimani, podsjećamo jeste da je on e-Rahman er-Rahim, Milostiv i Samilostan. Allah, s.v.t., je rekao: Moja milost je veća od moje srdžbea Poslaniku, s.a.v.s., je u hadisi kudsiju rekao: O sinovi Ademovi, kada se naljutite, sjetite se MeneDakle, sjećanje na Allaha i ibadet će nam pomoći da se vratimo na pravi put. Jedan od ibadeta jesu riječi Ya Halim, koje pripadaju atributima Allaha, sa značenjem Blagi. Također, možemo doviti Allahu da preuzmemo kontrolu nad situacijom i osobom ili ljudima koji su izazvali srdžbu. Moramo također shvatiti da je ovaj život, iako nam je drag, prolazan život, i da ne smijemo zaboraviti našu smrt i da uništimo vječni život zbog ovog prolaznog. Umivanje hladnom vodom ili hladan tuš mogu također biti korisni.

Važno je i preusmjeriti energiju sudjelovanjem u nečemu drugom. Međutim, vrhunac i primjer dobrog islamskog vladanja jeste raditi suprotno od onoga što provokator očekuje. Ukoliko provokator očekuje da ga prijekorite ili da mu uzvratite verbalnim zlostavljanjem, onda mu treba odgovoriti da ga volite, navodeći mu njegove dobre osobine. Ukoliko očekuje da ga fizički napadnete, onda ga trebate zagrliti i oprostiti mu.

Malodušnost

Malodušnost je stanje tužnih misli, depresije i osjećanja nedostojnosti. To može biti ishodom srdžbe na samog sebe ili nekog drugog, neispoljenje ljutnje, neuspjeha ili frustracije. Malodušnost je smrtonosna bolest koja može nanijeti akutnu štetu tijelu ili štetu na hroničnoj osnovi i može nepovratno uništiti međuljudske odnose. Tokom stanja malodušnosti ljudi imaju samoubilačke misli i nekada i djeluju samoubilački. Malodušnost se polahko izgrađuje, dok je srdžba više akutna manifestacija, koja poput moljca izjeda ljudski duh i tijelo.

Nekada je malodušnost ili depresija ishod hemijske neravnoteže kao kod bijesa, bilo da se radi o  psihotropnom stanju sa manjkom moždanih amina, epinefrina, norepinefina i dopamina, ili hormonska neravnoteža poput hipertireoze i Adisonove bolesti. Stoga, u svim slučajevima depresije treba pronaći izliječivi organski uzrok.

Način borbe protiv malodušnosti jeste fenomen umne kontrole. Moramo shvatiti da nismo u stanju kontrolisati našu sudbinu. Određeni propusti i nedaće su nam podarene kako bismo naučili određene lekcije.

Lijek za malodušnost jeste nada. Allah je beznađe učinio bespravnim rekavši: Ne gubite nadu u Allahovu milost. Shodno tome, bez obzira na kojem stepenu očaja, depresije ili frustracije se nalazimo, ne smijemo gubiti nadu jer uvijek je svjetlo na kraju tunela. Najveća nada jeste Allahova milost.

Mi, muslimani, vjerujemo da sve naše patnje, padovi i nedaće nisu ništa drugo do iskušenje od Allaha, koji je rekao: Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? On je također rekao: Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive.

Napisao: dr. Šahid Azar (Dr. Šahid Azar je vanredni klinički profesor interne medicine i endokrinologije na Univerzitetu u Indianopolisu, SAD. Napisao je i objavio preko 100 članaka o islamu, autor je djela Mir u potčinjenosti i uređuje Islamsku perspektivu u medicini. On je ujedno i predsjednik Islamskog medicinskog udruženja Sjeverne Amerike.

Izvor: IslamOnline

Ocijeni
(0 glasova)
Čitano 79 puta
Više iz kategorije: « Hidžama

Magazin Ašk