srijeda, 14 Novembar 2012 14:01

Pet razloga zašto zijevate


Ne morate biti umorni da bi zijevali

Pitanje: Ja često zijevam. Je li to samo znak nedostatka energije ili bi moglo biti nešto ozbiljnije?

Odgovor: Većina ljudi pretpostavlja da je zijevanje znak umora.  Ali ponekad ljudi zijevaju a nisu umorni, na primjer, kada neko drugi zijeva ili im je dosadno. Ponekad  zijevanje postane pretjerano ili hronično. Ove vrste patoloških zijevanja mogu biti nagovještaj ozbiljnog zdravstvenog stanja. Pri ispitivanju veze između zijevanja i bolesti 2009. zapaženo je da pretjerano zijevanje može prethoditi migrenama i određenim vrstama iznenadnih napada, a može se pojaviti i tokom moždanog udara. Ali, normalno, svakodnevno zijevanje je drugačiji fenomen koji nije u potpunosti razjašnjen. No, postoji mnogo teorija.

POSPANI STE I ZIJEVANJE VAS NA TO UPOZORAVA

Ljudi najčešće zijevaju kada su pospani ili umorni. Dakle, šta je svrha? U znanstvenom prikazu iz 2010., u časopisu Neuroscience and Biobehavioral Reviews bilježi se da su, budući da se zijevanje obično javlja tokom perioda dremljivosti (pred spavanje ili nakon buđenja), neki ljudi pretpostavili da zijevanje na neki način budi uspavano tijelo.

Ima smisla u razmišljanjima kako zijevanje može trgnutu iz dremljivosti uspavano tijelo: taj veliki udisaj zraka i i širom otvorena usta. Ali kada su istraživači upotrijebili elektroencefalografiju (EEG) da zabilježe moždanu aktivnost , zapaženo je da zijevanje nije povećalo moždanu aktivnost koja bi ukazala na povećano stanje budnosti mozga. 

TREBATE VIŠE KISIKA PA VAM ZIJEVANJE OMOGUĆUJE VELIKI GUTLJAJ

Kada zijevate čini se kao da uzimate veliki udisaj zraka ( time i više kisika), ali takođe držite malo dah i izdišete duže. Vi, zapravo, disanjem unosite više kisika i brže nego zijevanjem. A i prikaz istraživanja iz 2010. ističe da tokom perioda kada je očito da čovjeku treba više kisika – kao što je to tokom vježbanja ili situacija kada su ljudi izloženi zraku koji sadrži niži nivo kisika – zijevanje se ne povećava. 

VI ZAMJENJUJUTE USTAJALI ZRAK IZ PLUĆA SVJEŽIM ZRAKOM

U prikazu istraživanja iz 2010. bilježi se stoljećima staro vjerovanje da zijevanje odstranjuje „loši zrak“ iz pluća. Može li to biti tako? I kakav to „loš zrak“ postoji koji već nije odstranjen prilikom normalnog izdisanja?  Ovdje bi se moglo raditi o rezidualnoj površini u području pluća. Naime, iako se većina zraka udiše i izdiše neprestano tokom procesa disanja uvijek postoji određena količina mrtvog zraka ili fiziološkog mrtvog prostora u plućima. Kada to ne bi postojalo svaki izdisaj bi mogao prouzrokovati kolaps pluća dok ih novi zrak ne bi ponovo napunio. Postoji pretpostavka da je ovaj mrtvi zrak loš i da oskudijeva ili sadrži nizak nivo životvornog kisika. Kao što je prethodno objašnjeno ovo vjerovatno nije razlog zašto se zijevanje javlja budući da se zijevanjem ne povećava količina unijetog kisika i budući da zijevanje nije češće kada je potražnja za kisikom veća.                                                                      

ZIJEVANJE HLADI VAŠ MOZAK

Neki istraživači su iznijeli pretpostavku da zijevanje na neki način hladi mozak. Kroz nekoliko eksperimenata zapaženo je da su ljudi manje zijevali  kada su imali hladne obloge na glavi u poređenju sa situacijom kada su imali tople obloge na glavi ili da su zijevali više dok su se nalazili u toplijim prostorijama nego dok su boravili u hladnijim.  Međutim, prikaz istraživanja iz 2010. bilježi da postoje i neki zbunjujući faktori koji utiču na vjerodostojnost ove tvrdnje.  Možda su, na primjer, hladna pakovanja leda povećala budnost te na taj način smanjila zijevanje. Takođe ne postoji adekvatno objašnjenje zašto bi zrak udahnut tokom zijevanja mogao omogućiti bolju ventilaciju do mozga nego što bi to učinilo normalno disanje. 

ZIJEVANJE JE VID KOMUNIKACIJE

Ova teorija se čini najotkačenijom, ali prikaz istraživanja iz 2010. poklanja joj najviše povjerenja. Evo zašto: Zijevanje je zarazno. I to ne samo kod ljudi. Neke životinje, čimpanze, psi, te neke druge životinje za koje se smatra da posjeduju napredne empatične i društvene vještine, prema istraživačima, takođe pokazuju zarazno zijevanje. Čini se da i društvena hijerarhija igra u tome ulogu – prema studiji, kod nekih životinja predvodnici skupina češće pokreću zijevanje od onih životinja koje su u hijerarhiji niže njih. Pa tako zijevanje može imati neku signalizirajuću funkciju ili pak komunicirajuću, kakvu tačno, nije jasno. Ali, opet, ljudi i životinje takođe zijevaju i kada su sami. Zapravo, čin zijevanja je kompleksan proces i možda postoje različiti tipovi zijevanja sa mnogim različitim funkcijama. Istraživači napominju da se o zijevanju ima još mnogo toga naučiti.                                                                                                                                                                                                                              

Pa, zašto zijevate?

Ako ste lišeni sna poput većine ljudi, to jednostavno može biti manifestacija Vaše hronične nenaspavanosti. Pokušajte dodati sna 30 minuta ili sat svake noći i svakako ga nadoknadite tokom vikenda. Činite to dvije do tri sedmice i zapazite da li se osjećate budnijim tokom dana i da li manje zijevate. Također nastojte vježbati više ako se osjećate kao da imate manjak energije. Ponekad premalo sna i premalo vježbe može učiniti da se osjećate dodatno umornijim. Ako zijevate uveče, možda bi jednostavno trebali otići u krevet. A ako patite od hroničnog ili pretjeranog zijevanja, obratite se doktoru.

Preuzeto sa http://healthyliving.msn.com/health-wellness/5-reasons-why-you-yawn-1 

Prevod: A. Kadrija

Ocijeni
(15 glasova)
Čitano 22459 puta Zadnji put promjenjen srijeda, 10 April 2013 09:49

Magazin Ašk