četvrtak, 29 Novembar 2012 12:53

Dojenje

Autor: Amra Mutapčić-Čengić, dipl. komparativista i bibilotekar, savjetnica za dojenje udruženja Djeca, Sarajevo 


 U zadnje vrijeme dosta se govori i piše o dojenju. Ne zapravo dosta- nego dosta više nego ranije. Dojenje je predhodnih decenija jako zapostavljeno, zapostavljano do te mjere da su generacije i generacije djece odrasle na vještačkom mlijeku, a generacije žena othranile djecu flašicom umjesto prirodnim putem. Rezultat toga je jako mali postotak dojene djece, koji je u našoj zemlji tek oko 10 %. Iako je poznato i znanstveno neosporno da je majčino mlijeko savršena i najbolja moguća hrana za dijete ipak se mnogi roditelji odlučuju za ovu drugu varijantu. Neću reći „manje zdravu“ jer se ta vrsta hrane ne može nazvati zdravom. Svakom roditelju je njegovo dijete najvažnije i svaki roditelj se trudi pružiti svom djetetu najbolje- pa zašto je onda ovakva situacija  sa možda i najvažnijom stavkom u djetetovom životu- hranom? Trudimo se kupiti najkvalitetniju i najbolju opremu, kolica, odjeću, igračke- pa zašto onda ne insistiramo i na najkvalitetnijoj hrani? Na onome što će naša beba unositi u svoj organizam od prvog dana života, nešto na osnovu čega će steći imunitet, snagu, „zdravlje“?

Mliječna formula je proizvedena 70- tih godina. Napravljana je zbog nekih posebnih situacija- npr. Kada beba ostane bez majke (zbog smrti, ostavljanja...) ili kada iz nekog razloga majka ne može da doji bebu (bolest...). Napravljana je, recimo, u dobroj namjeri, ali je neko u farmaceutskim kompanijama vrlo brzo shvatio da to može biti itekako dobar način zarade i od tada, pa sve do danas, traje rat protiv dojenja od strane farmaceutskih konglomerata. Uzmimo u obzir činjenicu da su do “otkrića“ formule gotovo sve žene dojile svoju djecu- a djeca koja iz nekog od gore pomenutih razloga nisu mogla biti dojena majčinim mlijekom dobijali bi zamjensku dojilju ili mlijeko nekog drugog sisara (krave, koze, ovce...) razblaženo sa običnom vodom. Kako to- da se za par decenija žensko tijelo „promijeni“ pa sada odjednom žene ne mogu da doje iz najrazličitijih razloga- zbog male količine mlijeka, kvalitete mlijeka, fizionomije...(najčešće se koriste objašnjenja kao što su : „slabo“ ili „tanko“ mlijeko, mlijeka nema „dovoljno“, dojke nisu dovoljno velike ili male, bradavice su uvučene ili ravne i sl.).  Naravno da tako nešto nije moguće! Uzmimo u obzir i činjenicu da je u nekim zemljama i kulturama postotak dojene djece 90 %  (uzmimo za primjer Holandiju i romsku populaciju).

Utvrdimo onda odmah, na početku,  jednu jako važnu, i  s naučnog aspekta, dokazanu činjenicu: gotovo svaka žena može da doji. Postotak žena koje iz opravdanih razloga ne mogu da doje iznosi oko 2 % i to je najčešće riječ o nekim jako ozbiljnim i teškim oboljenjima ili fizičkim nedostacima.

Otkuda onda ovi mitovi i lažna slika o dojenju koju mi danas imamo? Odgovor sam možda i dala kada sam govorila o farmaceutskoj industriji. Majčino mlijeko je, pored svih ostalih prednosti, nutritivnih, emotivnih... besplatno! Što znači da niko ne njemu ne može da zaradi. Farmaceutske kompanije imaju jako razrađene taktike i jako podmukle i agresivne načine kako da nešto prodaju- stvarajući pogrešnu sliku u našim glavama. Mliječna formula se reklamira na svakom koraku- i to na mjestima gdje nikako ne bi smjela- u porodilištima, pedijatrijskim ordinacijama, ginekološkim ordinacijama tako da- htjeli ne htjeli stvorimo sliku u glavi kako ne možemo odgajati dijete ako u kući nemamo flašicu, formulu i slično. Što naravno nije tačno. Vrlo često- dijele se i besplatni uzorci mliječnih formula.

Kao što vidimo- ginekolozi, pedijatri, patronažne sestre i babice- odnosno osoblje koje bi u „normalnim“ uslovima trebalo da promoviše dojenje i da se pobrine da svaka žena tokom trudnoće i nakon poroda dobije sve potrebne informacije i svu potrebnu obuku kako bi dojenje što lakše bilo savladano- i sami su dio te velike farmaceutske mašinerije. Kod nas se zakoni vrlo rijetko poštuju pa se čak i onih stvari koje su upisane u zakonima niko ne pridržava. Bolnica koja ima status „baby friendly“ bolnice i koja je prisegla da će njeno osoblje učiniti sve na promociji dojenja- taj posao jednostavno ne radi- a u prilog tome nam govori činjenica da najveći broj porodilja iz bolnice idu kući kao nedoljije bez ikakvih potrebnih informacija, zbunjene i zabrinute. To se radi iz još jednog razloga- i osoblje te bolnice je dio te „ne dojeće generacije“ koje nikada nije dobilo adekvatnu obuku tako da na kraju krajeva- tu potrebnu pomoć porodiljama i ne zna da pruži.

Neznanje i neupućenost su  veliki problemi

Moramo uzeti u obzir i činjenicu da su generacije prije nas- zbog agresivnog marketinga- othranile djecu na formuli tako da današnje trudnice, buduće majke i očevi, nikada u svome životu i nisu vidjeli dojenje. Ne znaju kako to izgleda niti kako funkcioniše- oni su odrasli okruženi plastičnim ili staklenim flašicama, mjericama, mililitrima, mučkanjima, tačno raspoređenim satnicama...Dojenje i izbačeno iz naših života i za nas je, iako najprirodnija stvar na svijetu, misterija i nepoznanica.

Posljednjih godina se počelo ponovno raditi na vračanju dojenja u naše živote. Najveći razlog za to je generalno i globalno vračanje „prirodi“. Ljudi su počeli da shvataju da im napredak tehnologije u prehrambenoj industriji ne ide u prilog. Sve veći broj ljudi koji oboljeva od najrazličitijih bolesti nepoznatog porijekla, zagađenost, pretilnost...sve su to stvari koje su natjerale čovjeka da počne razmišljati i da se ponovo vrati prirodi. Velika se pažnja pridaje zdravoj, prirodnoj,  organskoj, makrobiotičkoj ishrani. Shvatila se veza između načina prehrane i zdravlja. Fast Food, hrana koja to nije (instant sokovi umjesto prirodno iscjeđenih...) hrani kojoj smo „oduzeli“ njena osnovna svojstva (kafa bez kofeina...) i oblik...sve više podsjeća na scenu iz „Odiseje u svemiru“. Formula je takođe dio toga- i samo ime to govori- hemijski prilagođena formula čija je osnova prerađeno kravlja mlijeko. Ukoliko želimo da nam se djeca zdravo hrane- moramo shvatiti da to moramo raditi od dana nihovog rođenja. Najznačanija i navažnija je ona hrana koju naše voljeno biće unoci u sebe odmah nakon rođenja i prvih par godina života. To je temelj i osnova na koju ćemo kasnije graditi sve ostalo- povrć, voće, meso- zdravu i prirodnu hranu.

Nije nimalo jednostavno promijeniti način razmišljanja, ali je to u ovu svrhu nužno.

U svakom segmentu u životu moramo uložiti trud. Za raliku od naših predaka- nama neke „prirodne“ stvari (zbog gore opisanih razloga) idu malo teže od ruke, ali to nije razlog da od njih odustanemo. Razmisite koliko ste truda uložili u školama za svaku ocjenu, na fakultetima pri polaganju ipita, u savladavanju bilo kakvih umijeća i poslova- e pa kada uzmemo u obzir činjenicu da je uloga majke i oca najvažnija uloga koju ćete, bez obzira na porijeklo, zanimanje, rasu, spol, ikada imati- onda se za nju valja dobro i pripremiti. Jako je važno da se o dojenju tokom trudnoće što više nauči. Buduće majke i očevi moraju da shvate da je ovo najvažniji ispit koji moraju da polože. Nijedno znanje na svijetu nije „palo s neba“ tako da moraju da shvate da se i za dojenje treba adekvatno informisati i pripremiti. Večina svih problema s dojenjem s kojim se žene susreću mogu se vrlo jednostavno spriječiti. Svi problemi sa dojenjem imaju svoja rješenja- i to u večini slučajeva, jako jednostavno. Samo je potrebno posjedovati informaciju. Danas su nam, hvala Bogu, informacije itekako dostupne, a vi sami odaberite način na koji ćete doći do njih.

Ovo je uvod u kratki serijal tekstova na temu dojenja u kojima ću ja pokušati da sve buduće roditelje pripremim za ulogu „hranitelja“. Dojenje je nešto od čega i majka i dijete imaju nezamjenjive koristi, a ni uloga očeva i ostalih članova porodice se ne smije zapostaviti jer je podrška jedna od ključnih stvari u odgoju djeteta. 

Ocijeni
(40 glasova)
Čitano 2902 puta Zadnji put promjenjen srijeda, 10 April 2013 09:48

Magazin Ašk