nedjelja, 23 Decembar 2012 20:39

Mikroorganizmi

Priredila: Azra Kafedžić, Sarajevo
magistar bioloških nauka  


 Pod mikroorganizmima ili mikrobima podrazumjevamo: bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom. Nauka koja ih proučava zove se mikrobiologija. Prema međudjelovanju sa organizmom-domaćinom, tj. sa čovjekom, životinjom ili biljkom, mikrobi se svrstavaju u nekoliko grupa: simbionti ("korisni"), paraziti ("štetni"), komenzali, ili slobodnoživući.

Paraziti: uzimaju resurse za rast od organizma-domaćina tokom čega uglavnom štete njegovom zdravlju. U tom slučaju ih nazivamo i patogenima, uzročnicima zaraznih bolesti. Bolest mogu izazvati razmnožavanjem unutar organizma, ili indirektno, kroz kvarenjem namirnica.

Komenzali: žive u ili na organizmu domaćina, s kojim nemaju poznate interakcije ("indiferentni"). Također ih zovemo i fiziološkom florom domaćina. Kod čovjeka žive na koži, usnoj i nosnoj sluznici, crijevima i donjem dijelu spolnog sustava kod žena, npr. Escherichia coli ili Bifidobacterium.

Simbionti: žive u ili na organizmu domaćina gdje obavljaju neku domaćinu korisnu funkciju. Primjer su simbioze bakterija sa nekim vrstama bilja, uglavnom mahunarkama gdje bakterije obavljaju fiksaciju nitrogena iz zraka. Simbioza je i lišaj koji se sastoji od mikroorganizma jednoćelijske alge ili cijanobakterije ("modrozelene alge"), i gljive, gdje mikroorganizam vrši fotosintezu.

Slobodnoživući mikroorganizmi: u prirodi nalaze se nevezano od ikakvog organizma-domaćina. Pod određenim uslovima neki od prvenstveno slobodnoživućih mikroorganizama mogu postati patogeni, npr. uzročnik kolere Vibrio cholerae.

Ovom prilikom bih željela skrenuti pažnju na simbionte čovjeka. Uvijek kada je riječ o mikroorganizmima imamo negativan stav, u smislu „Meni to ne treba, dajte mi antibakterijski sapun“. Treba da znate da postoje mikroorganizmi koji su normalni „stanovnici“ čovjekove mikroflore, i koji nam pomažu. Mikroflora kože se npr. razlikuje od mikroflore crijeva, ali su i jedna i druga podjednako važne za čovjeka. U sastav stalno prisutne flore kože ulaze: Staphylococcus epidermis, Staphylococcus aureus, Microococcus spp., Sarcina spp, Propionibacterium spp. U epidermu se povremeno mogu javljati i drugi mikroorganizmi kao što su Escherichia coli, Candida albicans i mnogi drugi.

Uloga svih ovih mikroorganizama je da predstavljaju odbranu organizma od drugih patogenih mikroba. U slučaju da dođemo u dodir sa nekim nečistoćama koje sadrže neke patogene mikroorganizme (uzročnike bolesti), pored barijere koju pruža sama koža, ovim mikrobima će se suprostaviti i nepatogeni mikroorganizmi. Oni svojom većom brojnosti i adaptiranošću na naše mikroklimatske uslove, u borbi za hranu, neće dozvoliti da se ti novi/patogeni mikroorganizmi nastane na našoj koži. Poseban problem predstavljaju rane i ogrebotine kože, u koje patogeni mikroorganizmi mogu direktno ući zaobilazeći predhodno opisan način odbrane organizma.

Takođe, neki mikrorganizmi mogu biti normalni i pozeljni dio naše mikroflore jednog sistema organizma, a da su u isto vrijeme nepoželjni, patogeni u nekom drugom sistemu. Npr. E. coli je normali stanovnik mikroflore debelog crijeva čovjeka, a ako se nađe u uro-genitalnom sistemu može izazvati velika oštećenja. Staphylococcus aureus, kojeg smo spomenuli kao normalnog stanovnika mikroflore kože izaziva mnošto različitih infekcija i intoksikacija, počevši od manjih infekcija kože (furunkul, karbunkul, infekcija rane itd), pa do teških bolesti poput sepse, upale pluća, apscesa, sindroma toksičnog šoka itd. 

S obzirom na to da postoji velik broj različitih sojeva laktobacila, oni koji nastanjuju vaginalnu sluznicu razlikuju se kod različitih žena. Oni formiraju zaštitni biofilm na vaginalnoj stijenci koji štiti od patogenih mikroorganizama, a proizvodnjom mliječne kiseline održava se kiseli pH, koji je nepovoljan za rast patogena. Ta prirodna obrana se može narušiti iz različitih razloga, kao što su trudnoća, menstruacija, antibiotici, menopauza. Važnu ulogu igra i stres, kao i proizvodi za intimnu higijenu koji sadrže sapune, mirise ili konzervanse. U tim slučajevima, mikroorganizmi koji inače nisu patogeni mogu to postati i posljedično izazvati različite tegobe. Ovisno o tome jesu li uzročnici bakterije ili gljivice, nastaje bakterijska vaginoza ili gljivična vaginalna infekcija (kandidijaza). 

Tako možemo raći da je zdrava i uravnotežene mikroflora crijeva ona u kojoj je broj dobrih bakterija veći od broja patogenih. Pobijede li dobre bakterije, organizam će biti zdrav i vitalan. Kolonizacija crijeva zavisi od vrste probiotičkih bakterija (npr. Bifidobacterium bifidum, Propionbacterium schermani, Streptococcus thermophilus, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus lactis, Lactobacillus ramnosus, Lactobacillus helveticus). Znači tu je čitav niz bakterija koje su itekako potrebne našem organizmu. S druge strane dovoljna je samo jedna vrsta bakterija npr. Salmonella sp. (znači bilo koji njena vrsta) da izazove trovanje organizma. 

Zato u buduće nemojte se bojati mikrorganizama, samo sa svojom pravilnom njegom i higijenom, održavajte one poželjne naše stanovnike, a nedozvolite razvijanje patogenih.

Ocijeni
(4 glasova)
Čitano 2924 puta Zadnji put promjenjen nedjelja, 07 Juli 2013 22:06

Magazin Ašk