utorak, 19 Maj 2015 06:52

Upala srčanog mišića


Miokarditis je upala srčanog mišića (miokarda), tj. upala srčanih mišićnih stanica (miocita), kao i vezivnog tkiva između i malih krvnih sudova.

Uzročnici

Miokarditis je najčešće izazvan virusnom infekcijom, premda etiološki može nastati i kao posljedica djelovanja bakterija, gljivica i parazita na srčani mišić, potom rjeđe lijekova, alkohola, zračenja ili kao autoimuna bolest (npr. reumatoidni artritis i sarkoidoza).

Virusi koji najčešće uzrokuju nastanak miokarditisa su:

  • Koksaki (Coxackie) B virus,
  • Epštajn-Bar (Epstein-Barr) virus (EBV),
  • Citomegalovirus (CMV),
  • Hepatitis C,
  • Herpes,
  • HIV.

Od bakterijskih uzročnika dominantni su:

  • Hlamidija,
  • Mikoplazma,
  • Streptokokne,
  • Stafilokokne infekcije itd.

Klinička slika

Miokarditis u krajnjoj fazi uzrokuje propadanje funkcije srčanog mišića, što slabi snagu srca kao mišićnog organa i onemogućava obavljanje glavne srčane funkcije, a to je pumpanje krvi i distribucija krvi u periferne organe. Blaži oblici miokarditisa mogu kod pacijenata proći nezamjećeno tj. bez ikakvih subjektivnih simptoma. To su tzv. „asimptomatski" oblici miokarditisa.

Ukoliko se razvije teža forma miokarditisa javlja se spektar simptoma koje pacijenta mogu u početku zavarati. U toj početnoj fazi pacijenti se obično žale na tegobe koje podsjećaju na one uzrokovane prehladom ili gripom: slabost, malaksalost, ubrzano zamaranje, bol u mišićima, gubitak apetita, curenje iz nosa, a potom i nedostatak vazduha.

Da li će se razviti teži oblik koji će pacijenta natjerati da potraži pomoć kod svog ordinariusa zavisi i od opšteg imunološkog stanja organizma. Pacijent će najčešće potražiti pomoć tek kada počne osjećati bol u području grudnog koša, praćenu povišenom tjelesnom temperaturom, te subjektivnim osjećajem „lupanja i preskakanja" srca.

Dijagnostička obrada

Ukoliko pacijent ima ovakve ili slične simptome i javi se u zdravstvenu ustanovu kojoj pripada, njegov ordinarijus bi trebao napraviti niz pretraga koje bi u konačnici vodile postavljanju tačne dijagnoze. Trebalo bi uraditi sljedeće laboratorijske i dijagnostičke pretrage:

  • Laboratorijski testovi krvi: (povišena vrijednost CRP-a, sedimentacije, povišene su i vrijednosti markera srčane nekroze)
  • RTG snimak pluća
  • EKG snimak srca
  • Ehokardiografija, tj. ultrazvuk srca
  • Magnetna rezonansa

Konačnu dijagnozu potvrdi biopsija srčanog mišića tj. uzimanje uzorka srčanog tkiva, te mikroskopska patološka analiza istog.

Liječenje miokarditisa

Kod liječenja se preporučuje strogo mirovanje, najoptimalnije u bolničkim uslovima, a kasnije i u kućnim, najmanje 6 mjeseci od postavljanja dijagnoze sa redukcijom fizičke aktivnosti. Potrebno je poboljšati snagu srca kao pumpe, te se s toga ordiniraju uobičajeni lijekovi koji se propisuju i pacijentima sa srčanim popuštanjem, a koje nije uzrokovano miokarditisom. Sve ovo mora pratiti dijeta sa redukcijom unosa soli u organizam.

U najbrutalnijim oblicima slabljenja srčanog mišića uzrokovanog miokarditisom, otpornim na daljnje liječenje bilo kakvim lijekovima, tretman izbora je transplantacija srca.

 

Izvor: www.kecs.ba

Ocijeni
(1 Glasaj)
Čitano 1407 puta

Magazin Ašk