četvrtak, 10 Septembar 2015 19:59

Kako prepoznati anemiju kod djece?

Autor: dr. Ismail Lutolli, specijalista Pedrijatrije UKCS


Nastavak istoimenog članka objavljenog u magazinu AŠK, broj 10, septembar 2015.

Roditelj pita – ljekar odgovara

Kako je moguće da dijete rođeno u terminu, koje jede sve i koje dobija na kilaži može uopće imati anemiju zbog nedostatka željeza?

Uzroka može biti više. Prvi je anemičnost majke. Ako žena koja zatrudni ima smanjenu zalihu željeza u organizmu (npr. boluje od anemije ili je imala česte trudnoće u kratkom razmaku), tad ni potrebe bebe za željezom neće biti zadovoljene. Beba se rađa sa smanjenim zalihama, tako da preporučeni unos prirodne hrane ne može nadoknaditi već stečeni deficit. Drugi uzrok leži u izboru namirnica i njihovoj nepravilnoj kombinaciji.

Moj sin pije kravlje mlijeko, 1 do 1,5 litar dnevno. Pojede samo jedan “normalan” obrok u toku dana. Pokušala sam mu oduzeti flašicu, spremati mu nešto što voli jesti, ali nisam uspjela. Zanima me koliko može mlijekom nadomjestiti energetske potrebe? Da li je kravlje mlijeko i brašnasta hrana idealna kombinacija za mog sina?

Kravlje mlijeko, razrijeđeno ili ne, nije dobar izvor mlijeka za dojenče tokom prve godine života. Dijete koje se hrani 2/3 kravljim mlijekom do 6 mjeseci, a zatim nerazrijeđenim kravljim mlijekom sklonije je anemiji budući da takvo mlijeko može dovesti do gubitka krvi putem nezrelih bebinih crijeva (oštećenje sluznice crijeva).

Kada je riječ o kozijem ili ovčijem mlijeku, treba biti još pažljiviji. Ovim vrstama mlijeka nedostaju neki važni vitamini (folna kiselina), tako da i ishrana ovim vrstama mlijeka može dovesti do anemije.

Ukoliko ste primorani dijete hraniti kravljim mlijekom, tad potražite savjet ljekara o dopunama (posebno određenim vitaminima) koje su nužne pri takvom vidu prehrane djeteta. Izbor mlijeka za dojenče svakako ostaje ili majčino mlijeko ili adaptirano kravlje mlijeko, koje je u drugoj polovini prve godine života obogaćeno željezom.

S mlijekom i brašnastom hranom ne treba pretjerivati jer, osim što imaju nisku koncentraciju željeza, oslabljuju i reapsorpciju željeza iz crijeva, a kako dijete energetski zadovoljavaju mogu oslabiti apetit za ostale namirnice.

Meso je najbolji izvor željeza. Željezo iz nemesnih izvora slabije se reapsorbira i potrebno ga je kombinirati sa vitaminom C, koji mu pospješuje iskoristivost.

Moje dijete dobiva dovoljno na tjelesnoj težini i krvna slika nije loša. Međutim, uvijek je problem u niskom nivou željeza iako su eritrociti i hemoglobin uredu. Šta da radim?

Određivanje serumskog željeza vrlo je osjetljiva pretraga, tako da ni u kom slučaju samostalno određivanje serumskog željeza nije pouzdan kriterij za utvrđivanje anemije. Ako su Er, Hgb, Htc, MCV i MCH unutar fizioloških granica, ne treba posebno liječenje zbog željeza. Treba voditi računa da se pretrage vrše onda kada dijete nije bolesno. Potrebno je u ishranu uvesti namirnice koje imaju visoku koncentraciju željeza. Dakle, mora se voditi računa o izboru hrane (preferira se meso) i kombinaciji sa namirnicama koje pospješuju apsorpciju željeza (npr. uz obrok od mesa i povrća piti voćni sok), a treba izbjegavati kombinacije mesa ili povrća sa žitaricama ili mlijekom.

Koji izbor je najbolji za moje dijete: dojenje, kravlje mlijeko ili adaptirana mliječna formula?

Prirodna ishrana dojenčeta je najbolji, najpraktičniji i najekonomičniji način ishrane dojenčeta. U svim pedijatrijskim preporukama navodi se kao jedina hrana u prvih 5–6 mjeseci starosti dojenčeta, a potom do godine starosti kao osnovna mliječna hrana uz uvođenje dohrane (nemliječne hrane) poslije 5–6 mjeseci starosti.

Dojenje kao univerzalna pojava prisutna je u svim prošlim i današnjim kulturama i religijama. Navode o dojenju pronalazimo i u islamskim izvorima: Božijoj objavi – Kur'anu i u hadisima, odnosno riječima Božijeg poslanika Muhammeda (mir neka je na njega): „Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine, onima koje žele da dojenje potpuno bude.“ 

Do­jen­je je ide­a­lan način is­hra­ne jer omogućava op­ti­ma­lan rast i raz­voj, kao i imu­no­lošku i psi­ho­lošku ko­rist.

Majčino mlijeko je najbolja ishrana zbog svog biohemijskog sastava, kojim je prilagođeno potrebama dojenčeta za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima. Biohemijski majčino mlijeko predstavlja vodu i u njoj otopljene hranjive tvari: bjelančevine, masti, ugljikohidrate, minerale, oligoelemente, vitamine, zatim imunološki aktivne tvari, hormone, enzime. Optimalno je probavljivo u skladu sa probavnim kapacitetima dojenčeta. Štiti ga od infekcija. Prevenira razvoj alergija. Potiče razvoj emotivne veze majke i dojenčeta.

Praktičnost dojenja ogleda se u tome da nisu potrebne posude za pravljenje mliječnih obroka, nema podgrijavanja, higijenski je najispravnije.

Ekonomičnost majčina mlijeka mogla bi se sažeti u rečenici da ne postoji tečnost koja je toliko kvalitetna, a u isto vrijeme i toliko jeftina.

Zašto kravlje mlijeko nije adekvatna hrana za dijete u prvoj godini života?

Kravlje mlijeko ima previše bjelančevina, koje opterećuju mladi organizam. One se ne mogu svariti u potpunosti, što ih čini visokoalergogenim. Osim toga, ni njihova biološka vrijednost nije adekvatna za dijete u prvoj godini života. 
U kravljem mlijeku ima tri i po puta više soli nego u majčinom, što predstavlja veliko opterećenje za srce i bubrege dojenčeta. Kravlje mlijeko je veoma siromašno mikroelementima. Nema ih mnogo ni u majčinom, ali su daleko bolje iskoristivi. Iskoristivost željeza, cinka i bakra je pet puta veća u majčinom mlijeku, jer samo u njemu imate dodatne činioce koji povećavaju stepen iskoristivosti. 
Zato se kravlje mlijeko, kao i kozije i ovčije, budući da imaju mnogo nedostataka, nikako ne preporučuje djetetu u prvoj godini života. U slučajevima kada majka nema svog mlijeka ili ga nema dovoljno, dojenčetu treba dati adaptiranu formulu kravljeg mlijeka, tj. mliječni proizvod koji je određenim tehnološkim postupcima maksimalno prilagođen potrebama i mogućnostima djeteta u tom uzrastu.

Koje namirnice imaju najviše željeza?

Kako bi dobili najbolji uvid u količinu željeza koju sadrže pojedine namirnice, prikazaćemo ih tabelarno.

 

Namirnica

Sadržajželjeza

(u mg)

u 100 g namirnice

Kravlje mlijeko (1,8% ml. masti)

0,1

Svježi kravlji sir (3% ml. masti)

0,3

Goveđe meso

2,3

Pileće meso

0,7

Ćureće meso

4,0

Sardela

1,8

Ostrige

7,0

Žumance

6,0

Bijeli grah

6,7

Soja u zrnu

8,4

Integralno brašno

4,0

Mekinje

12,9

Peršun (list)

10,0

Špinat

3,0

Suho grožđe

1,6

Suhe smokve

4,2

Kakao

15,0

 

Ocijeni
(9 glasova)
Čitano 1168 puta Zadnji put promjenjen četvrtak, 10 Septembar 2015 20:09

Magazin Ašk