srijeda, 06 April 2016 19:07

25 pitanja o plućima


Koliko znate o disanju i organima za disanje? Provjerite svoje znanje kroz sljedećih 25 pitanja i odgovora.

1. Šta je disanje?

Disanje je uzimanje zraka i iskorištavanje kisika u ćelijama. Tijelo se pritom istovremeno oslobađa otpadnih materija – ugljendioksida i vode.

2. Šta se dešava prilikom udisanja?

Prilikom udisanja zrak u pluća ulazi kroz nos ili usta. Zrak se sastoji od 79 procenata azota, 21 procenta kisika i 0.04 posto ugljendioksida. Ova mješavina gasova struji kroz dušnik i njegove grane – bronhije. Odatle dospijeva u oba plućna krila koja ispunjavaju najveći dio grudnog koša. Zrak, na kraju, kroz manje kanale, dospijeva u mnogo miliona plućnih mjehurića. Grudni koš je pokretan, tako da se pluća prilikom disanja šire i skupljaju.

3. Šta se dešava prilikom izdisanja?

Prilikom izdisanja zrak iz plućnih mjehurića struji napolje kroz nos ili usta. On je sasvim drukčijeg sastava nego prilikom udisanja – sadrži manje kisika, ali više ugljendioksida i vodene pare.

4. Koliko su velika pluća?

Njihova unutrašnja površina iznosi oko 70 kvadratnih metara. To je otprilike površine polovine nogometnog terena.

5. Koliko je mjehurića u plućima?

U svakom plućnom krilu nalazi se oko 300 miliona plućnih mjehurića. Raspoređeni su u grupama u obliku grozdova oko krajeva sićušnih cjevčica, bronhiola. Svaki mjehurić snabdjeven je sa više kapilara.

6. Zašto su plućni mjehurići tako maleni?

Da bi pluća mogla obavljati svoju zadaću, potrebna im je u unutrašnjosti velika površina. Samo tako ona mogu primati kisik i ispuštati nepotrebni ugljendioksid. Zahvaljujući tim sitnim balončićima u plućima nastaje ogromna površina na kojoj kapilari mogu skupljati kisik.

7. Šta je dijafragma?

Dijafragma je zaobljena mišićima površina koja dijeli grudni koš od trbušne šupljine. Zajedno sa mišićima smještenim između rebara služi za disanje. Prilikom udisanja dijafragma je zategnuta i ravna, pa tako doprinosi širenju grudnog koša. Prilikom izdisanja zaobljava se i podiže uvis, tako da grudni koš postaje manji.

8. Kako rebra pridonose disanju?

Zbog kretanja rebara mijenja se veličina grudnog koša. Prilikom udisanja rebra se kreću prema gore i prema vani, tako se grudni koš širi. Tako opada zračni pritisak u plućima i zrak može u njih ući.

9. Kako rebra pridonose izdisanju?

Prilikom izdisanja rebra se povlače unutra i naniže. Grudni koš se stišće i zrak, zbog potiska, izlazi kroz nos ili usta.

10. Koliko zraka stane u pluća?

U pluća odraslog muškarca stane, u prosjeku, šest litara zraka, a u žena oko 4,5 litara.

11. Uzmemo li baš toliko zraka u pluća?

U toku sjedenja ili stajanja udišemo i izdišemo samo oko 10 procenata zraka u pluća. Kod jačih napora količina se penje i do 60 procenata. Oko 20 procenata zraka ostaje stalno u plućnim mjehurićima bez obzira na to koliko jako izdišemo.

12. Šta je to vitalni kapacitet?

Vitalni kapacitet je količina zraka koja se odjednom udahne ili izdahne. Kod odraslog muškarca on, u prosjeku, iznosi 4,5 litara, a kod žene 3,5 litara.

13. Zašto se prilikom napora diše brže?

Kad se naprežemo, mišići rade više, pa im zato treba više energije. Energiju proizvode mišići razgrađujući hranjive materije. U tu svrhu potrebno im je više kisika, pa zato brže dišemo.

14. Zašto ne moramo misliti na disanje?

Nije potrebno posebno misliti na disanje zato što je tu zadaću na sebe preuzeo dio mozga smješten u produženoj moždini. To je zaprepašćujuće osjetljiv kemijski senzor. Prilikom napora u organizmu se poveća koncentracija ugljendioksida. U tom slučaju centar za disanje odmah izdaje naredbu mišićima za disanje i dijafragmi da ubrzaju rad. Mi svojom voljom možemo utjecati na centar za disanje i promijeniti ritam disanja.

15. Zašto je bolje disati na nos nego na usta?

Na putu kroz nos zrak se zagrije, ovlaži i razrijedi. Zato je taj zrak plućima zdraviji i ugodniji od nefiltriranog zraka koji struji kroz usta. Sitne dlačice u nosu zaustavljaju prljavštinu koja se kači za sluz u nosu, dospijeva u ždrijelo i odatle biva progutana.

16. Zašto pluća nisu puna prljavštine?

Kao i u nosu tako se i u svim dišnim putevima pluća nalaze sluz i sitne dlačice koje čiste udahnuti zrak.

17. Zašto pušenje šteti disanju?

Duhanski dim sadrži debeli smeđi katran i druge kemikalije koje ostaju visjeti u dišnim putevima i plućnim mjehurićima. To nadražuje dišne puteve i može lako dovesti do smetnji pri disanju.

18. Kako nastaje pušački kašalj?

Dim cigarete koči kretanje sitnih dlačica u dišnim putevima. Zbog toga sluz ne biva tjerana uvis i ispljunuta, već se skuplja u plućima. Kašalj ima zadatak izbacivanja sluzi iz pluća.

19. Zašto pušenje smeta fitnesu?

Dim cigarete sadrži ugljenmonoksid, otrov koji smanjuje preuzimanje kisika u krvi. Katran i druge supstance iz dima skupljaju se u plućnim mjehurićima tako da oni ne mogu uzimati kisika koliko je potrebno. Sve to dovodi do smanjenja kisika u krvi i mišićima koji više ne mogu biti efikasni kao nekad.

20. Kako još pušenje djeluje na disanje?

Prilikom pušenja u krv dospijeva još jedan otrov – nikotin. On utječe na skok krvnog tlaka, a čini i osobu ovisnom. Pušenje, između ostalog, povećava rizik od srčanih oboljenja te raka pluća, ždrijela i usta.

21. Zašto se teže diše na planini?

Što se više penjemo, zrak je sve rjeđi. Ne sadrži dovoljno kisika i zato je disanje na visokim planinama otežano. Mora se disati jače da bi se dobila potrebna količina kisika.

22. Zašto je onda sportašima potreban visinski trening?

Kod takmičenja na duge staze, kao kod maratonskog trčanja, prije svega je važno to da dovoljno kisika stigne u mišiće. Trenirajući na visini sportaši se navikavaju na razrijeđen zrak i njihova krv može tada uzeti više kisika. Zbog toga su na nižoj nadmorskoj visini sposobniji za postizanje boljih rezultata.

23. Šta je anaerobni trening?

Anaerob znači otprilike „bez zraka“. Za vrijeme anaerobnog treninga u kratkom periodu troši se mnogo energije – mišići troše kisik brže nego što ga dobijaju i zato u jednom trenutku proizvode energiju bez kisika. Anaerobni trening jača mišiće, ali se ne odražava na srce i pluća. Anaerobni sportovi kao što su dizanje tereta ili utrke na kratke staze zahtjevaju mnogo snage na kratki rok.

24. Pa, kako se u tom slučaju nadomješta kisik?

Kad se nakon trke kašlje, dobije se naknadno kisik. Prilikom anaerobnog treninga nastaje mliječna kiselina kao otpad. Poslije napora ona se, pod utjecajem kisika, razgrađuje u jetri. Da bi se mliječna kiselina uspješno razgradila, poslije treninga je potrebna povećana količina kisika.

25. Šta je aerobni trening?

Aerobni trening je svaka vježba koja doprinosi tome da se udiše više kisika i da se on raspoređuje u tijelu. On jača srce i pluća. Ovo djelovanje ima svaki napor koji traje duže od 20 minuta, džogiranje ili plivanje, naprimjer. I aerobik, kako mu samo ime kaže, spada u aerobne treninge koji su od značaja za zdravlje.

I plućima treba gimnastika

Da je disanje ključno za život znaju i djeca, no malo ko misli da je način na koji dišemo važan za zdravlje, barem koliko i način prehrane. Doduše, ne umire se zbog plitkog disanja, ali ono je kao da dišete s pola pluća i nikad ne razvijete sve svoje zdrastvene kapacitete. Plitko disanje muči mnoge, a da toga nisu svjesni, ali o važnosti pravilnog disanja složni su liječnici zapadne medicine, stručnjaci koji primjenjuju komplementarne i tradicionalne metode, psiholozi, sportski treneri, učitelji pjevanja, majstori joge i meditativnih tehnika... Svi oni preporučuju disanje punim plućima, svi nas optužuju da dišemo plitko, da ne koristimo sav kapacitet svojih pluća. I u pravu su, jer većina ljudi diše šireći samo grudni koš. A duboko, puno disanje je – disanje iz trbuha. I to treba naučiti. Najlakše ćete naučiti pravilno disati i osjetiti razliku između plitkog i punog, dubokog disanja maksimalnim kapacitetom pluća tako da legnete na leđa ispruženih udova ili udobno sjednete i ispravite leđa. Evo šta trebate raditi:

1. Ruku (ispruženog dlana) položite na trbuh.

2. Dišite uobičajeno i uočite podiže li se ruka i spušta.

3. Pravilno disanje je ono u kojem se ruka, tj. trbuh, podiže kod udisaja (jer se dijafragma širi), a kod izdisaja spušta.

4. Kako biste postigli pravilno disanje, polako udahnite kroz nos i brojite do pet dok trbuhom nježno gurate ruku prema gore.

5. Zadržite dah, također brojeći do pet.

6. Polako udahnite kroz usta, opet brojeći do pet, gurajući trbuh rukom prema unutra.

7. Ponavljajte proces pet minuta.

Osjetite li laganu vrtoglavicu, paniku ili osjećaj kao da vam glava lebdi, ne brinite, to je normalno, jer većina ljudi ne diše pravilno – ovaj osjećaj posljedica je promijenjenog odnosa kisika i ugljičnog dioksida u mozgu, tj. u krvi.

Osjećaj će vremenom nestatim, no nema potrebe da se neugodno osjećate, pa počnite disati minutu ili dvije te postepeno produžujte trajanje vježbe do pet minuta.

Kad naučite disati duboko iz trbuha, predlažemo dvije vježbe – jednu stojeću, koju je najbolje raditi kod kuće (nekim je ljudima neugodno da ih drugi gledaju dok vježbaju), a drugu možete neprimjetno odraditi bilo kada i bilo gdje.

Vježba u stojećem položaju

1. Ustanite i duboko udahnite, na način kako ste naučili sjedeći, ali bez ruke na trbuhu: ruke se nalaze uz tijelo, pa ih lagano počnite širiti prema gore, skroz dok se ne nađu paralelno iznad glave – brojite do pet, dok udišete i polako dižete ruke.

2. Zadržite se u tom položaju brojeći do pet.

3. Izdišite brojeći do pet, ali tako da ruke počnete spuštati (vraćati u suprotnom smjeru), uz istovremeno spuštanje gornjeg dijela tijela; brojite do pet, a završni položaj bit će takav da glava, obje ruke i čitav gornji dio tijela vise prema tlu.

4. Ponovite udah dižući se iz tog položaja, opet u uspravni, s podignutim rukama, i tako najviše tri puta za početak, uz povećanje za 1-2 udaha sedmično. Ovo je izrazito važno kako biste izbjegli vrtoglavicu i druge neugodne simptome.

Svi koji redovno meditiraju i/ili vježbaju jogu, prakticiraju vježbe disanja, a ovu vježbu smatraju načinom samoiscjeljivanja i dovođenja organizma u ravnotežu.

Anti stres vježba

1. Sjednite ili legnite u udoban položaj.

2. Udahnite polako i duboko, u sebi govoreći „Potpuno sam...“ (i brojite do pet).

3. Izdahnite polako i do kraja, u sebi govoreći „...opušten/a“, dva, tri, četiri, pet.

Ne sviđa li vam se ova afirmacija, odaberite neku svoju – nešto što vas smiruje, opušta ili na bilo koji način donosi elan i optimizam.

 

Izvor: Zdravlje u kući, Avaz porodična revija, Sarajevo, decembar/prosinac 2005, god. IV, br. 37, str. 18-20.

Ocijeni
(1 Glasaj)
Čitano 1254 puta

Magazin Ašk