četvrtak, 06 Oktobar 2016 06:40

Candida – dvije strane ogledala

Autor: dr. Maja Farkaš


Moderni stil života, brza hrana, pretjerani unos šećera i bijeloga brašna, stres, prekomjerno propisivanje antibiotika – mogu pogodovati gljivičnim infekcijama.

Gljive u ljudskom organizmu mogu biti u raznim oblicima, od kojih su najčešći kvasci i plijesni. Kvasci su jednostanične gljive. Normalni su stanovnici našeg organizma. Međutim, nije uvijek tako....

Mirno i agresivno lice Candidae

Rod Candida vrlo je raznolik rod kvasaca. Kada se govori o njoj, najčešće se misli na Candidu albicans, koja je dio fiziološke flore zdravog organizma i obično je neškodljiva. Zdrave osobe rijetko obolijevaju, a do njezinog razmnožavanja i pojave znakova bolesti dolazi zbog narušene ravnoteže imunološkoga sustava ili zbog poremećaja na lokalnoj razini.

Candidu smatramo uvjetno patogenim mikroorganizmom. Dakle, kvasci iz roda Candida koloniziraju sluznice urogenitalnog i probavnog sustava te kožu. Njihova prisutnost u uzorku brisa usne šupljine, urina ili stolice ne predstavlja infekciju. Naime, klinička slika infekcije Candidom ovisi o lokalizaciji i imunološkom statusu ljudskog organizma.

Candida može uzrokovati: kandidozni stomatitis (soor), stomatitis usnoga kuta, vulvovaginitis (upala vanjskog spolovila i rodnice), pelenski dermatitis, paronihiju i onihiju (upalu nokta i kože oko nokta). Na koži se može vidjeti crvenilo, ljuštenje, pucanje kože, svrbež, dok na sluznicama primjećujemo pečenje, crvenilo, svrbež, bjelkaste naslage ili bjelkasti iscjedak. Na noktima se vidi promjena boje (žućkasta, smeđa) i strukture (postaju zadebljani, listaju se, pucaju), uočava se i upala i oticanje okolnoga tkiva, a na pritisak se pojavljuje iscjedak. Infekcija je stanje koje prethodi širenju bolesti i razvoju kandidemije s teškim komplikacijama.

Lakše mete

Rizične skupine bolesnika koji imaju predispoziciju za diseminaciju bolesti uzrokovanu Candidom jesu: osobe na kemoterapiji, promijenjene krvne slike (neutropenija), s urinarnim i intravenskim kateterom, na mehaničkoj ventilaciji, nakon operativnih zahvata, s transplantiranim organima, osobe na dugotrajnoj terapiji antibioticima i kortikosteroidima. Probavni sustav najčešći je unutarnji rezervoar za razvoj kandidemije, dok vanjski rezervoar predstavljaju ruke i odjeća bolničkog osoblja, zaražene tekućine i prijenos s pacijenta na pacijenta. Candida albicans najčešći je uzročnik invazivnih infekcija, premda se njezina incidencija pomalo smanjuje te raste incidencija non-albicans Candida, kao što su Candida parapsilosis, Candida kruzei, Candida galbrata, Candida lusitaniae.

Naročito su osjetljive osobe starije životne dobi, zbog slabije cirkulacije, sporijeg rasta noktiju i dulje ekspozicije, zatim imunosuprimirani bolesnici, bolesnici sa šećernom bolešću ili psorijazom. Osjetljivi su i sportaši jer dugotrajno nose zatvorenu obuću, uz pojačano znojenje kod napora, te koriste zajedničke prostore za tuširanje. Posebno su osjetljive osobe poput konobarica i spremačica („vlažna“ zanimanja) te osobe s pojačanim znojenjem nogu i ugroženom perifernom cirkulacijom.

Gljive su prisutne na svakom koraku, svugdje gdje ima dosta ljudi koji hodaju bosi, a naročito im pogoduju vlažni ambijenti poput bazena, sauna, wellness, spa i fitness centara.

Pametno korištenje lijekova

Dok neki sojevi imaju razvijenu prirođenu otpornost na neke antimikotike (lijekovi protiv gljivica), drugi mogu razviti otpornost zbog profilaktičke primjene antimikotika ili njihovog neadekvatnog doziranja. Važno je slijediti preporuke liječnika za vrijeme liječenja infekcija uzrokovanih Candidom. Samo racionalnom uporabom antimikotika sačuvat ćemo postojeće lijekove i za buduće generacije

Dijagnozu gljivične infekcije postavljamo na temelju kliničke slike, kultivacije i identifikacije uzročnika iz uzoraka briseva, urina, strugotina kože i noktiju. Kandidijazu liječimo lokalnom primjenom antimikotika nistatina ili klotrimazola. Kod teže genitalne kandidijaze može se jednokratno primijeniti na usta flukonazol. Kod sustavnih i proširenih gljivičnih infekcija primjenjuje se flukonazol, vorikonazol, kaspofungin na usta.

Važno je redovito pregledavati pojedine dijelove svoga tijela kako bismo navrijeme uočili promjene koje izazivaju gljive, a naročito je važan samopregled stopala, posebno kod osoba koje imaju profesionalnu predispoziciju za razvoj gljivičnih infekcija.

Čarape se ne posuđuju!

Kako bismo spriječili pojavu vaginalne infekcije, važno je izbjegavati nošenje uske odjeće i sintetičkog donjeg rublja te stalno vlaženje genitalnog područja. Nakon mokrenja, spolovilo treba brisati od sprijeda prema natrag (da bi se spriječio prijenos gljiva iz probavnoga sustava). Zatim treba pojačati unos „prijateljskih bakterija“ – laktobacila tijekom liječenja antibioticima (dobro i za probavni sustav) te smanjiti unos ugljikohidrata i alkohola. Važno je održavanje adekvatnih higijenskih mjera, a ako do gljivične infekcije ipak dođe, važno je uzimati terapiju strogo prema preporuci liječnika.

U sprečavanju razvoja „gljivica“ na nogama neophodno se pridržavati adekvatnih higijenskih mjera i izbjegavati prekomjerno izlaganje vlazi. Kod boravka na javnim mjestima poput bazena potrebno je nositi prikladnu obuću. Važno je liječenje gljivičnih infekcija stopala strogo prema preporuci liječnika. Osobe koje su profesionalno izložene vlažnoj sredini trebaju na poslu koristiti zaštitne rukavice.

Nadalje, kako ne bi došlo do pojave kožnih infekcija, važno je izbjegavati sintetičku odjeću, koja ne dopušta koži da diše te pogoduje znojenju. Poslije plivanja, kupanja ili tuširanja treba pažljivo osušiti kožu i redovito mijenjati ručnike. Kod pojačanog znojenja nogu treba mijenjati čarape (pamučne), i nekoliko puta dnevno. Važno je birati obuću koja dopušta strujanje zraka i izbjegavati tijesnu obuću, a zimsku i sportsku obuću redovito čistiti i zračiti. Zatim, ne valja posuđivati obuću ili čarape (nekome ili od nekog), hodati bos na bazenima i koristiti tuđe ručnike. Treba održavati čistim i suhim podove prostorija koje dijeli puno ljudi.

 

Izvor: www.zzjzpgz.hr

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 870 puta

Magazin Ašk