petak, 21 Oktobar 2016 13:48

Kada treba zatražiti hitnu medicinsku pomoć?


Hitna medicinska pomoć podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela –odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti – a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka liječenja, odnosno do upućivanja na daljnje liječenje.

Zbrinjavanjem stanja koja nisu hitna oduzima se mogućnost timu hitne medicinske pomoći da izađe na neophodnu intervenciju, te se time umanjuje šansa za izlječenje i preživljavanje onih kojima je pomoć u tom trenutku nužna.

Hitnu medicinsku pomoć treba zatražiti u sljedećim situacijama:

  • zastoj rada srca i disanja (cardiac arrest)
  • poremećaj stanja svijesti
  • naglo nastao značajan nedostatak daha i otežano disanje
  • iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
  • visoke vrijednosti krvnog pritiska
  • gušenje stranim tijelom
  • znakovi srčanog udara (pritisak, stiskanje ili bol, pečenje ili žarenje iza grudne kosti, bol ili neugoda u jednoj ili obje ruke, leđima, vratu, donjoj vilici ili stomaku, nedostatak zraka, hladan znoj, mučnina, povraćanje ili gubitak orijentacije)
  • znakovi moždanog udara (iznenadna slabost ili trnjenje lica, ruke ili noge, posebno jedne strane tijela; iznenadna zbunjenost; otežan govor ili razumijevanje; iznenadni problemi s vidom na jednom ili oba oka ili nejednake zjenice; spušten jedan ugao usana; iznenadna jaka glavobolja; vrtoglavica; povraćanje; iznenadno otežan hod; gubitak ravnoteže; nekontrolirano mokrenje i stolica)
  • krvarenje koje uprkos pritisku ne stane za 10 minuta
  • neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora
  • iznenadan i jak bol u glavi, grudima, stomaku, leđima...
  • konvulzije (grčevi, padavica)
  • povrede nastale u saobraćajnim i drugim nesrećama
  • veće opekotine
  • pothlađivanje
  • toplotni udar
  • udar struje ili groma
  • utapanje
  • ujed zmije
  • alergijska reakcija na ubod insekta, na hranu i lijekove (otok usana i očnih kapaka, opća slabost, otežano disanje)
  • trovanje lijekovima, plinom, teškim metalima, ugljenmonoksidom
  • teško ili uporno povraćanje i/ili proliv
  • osip s groznicom
  • iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubistva ili ubistva)

Kada ne treba zatražiti hitnu medicinsku pomoć?

  • prehlada
  • kašalj koji je tek počeo
  • bolovi u zglobovima i mišićima
  • grlobolja
  • zujanje u uhu nakon ronjenja
  • bol u uhu koji prolazi nakon korištenja analgetika
  • alergijska reakcija ograničena na manju površinu kože
  • manje opekotine ili ogrebotine
  • lokalna reakcija na ubod komarca, krpelja i drugih insekata
  • zubobolja
  • povišena tjelesna temperatura unutar tri dana (normalne vrijednosti tjelesne temperature za odrasle su od 36 do 37°C mjereno pod pazuhom, a za manju djecu od 36,5 do 37,5°C mjereno rektalno)
  • redovna terapija
  • pisanje recepata za redovnu terapiju
  • kontrola krvnog pritiska
  • redovna zamjena urinarnog katetera
  • upala mokraćnih puteva
  • bolna menstruacija

Ako niste sigurni da je vaše stanje hitno, najprije nazovite svog porodičnog ljekara!

 

Izvor: Hitna medicinska pomoć i prva pomoć, vodič za pacijente, Udruženje za razvoj društva “KAP”, bez godine i mjesta izdanja, str. 3-4.

Ocijeni
(3 glasova)
Čitano 360 puta

Magazin Ašk