četvrtak, 06 April 2017 19:33

Ishemijska bolest srca

Autor: dr. Koraljka Knežević, specijalist interne medicine – kardiolog


Vodeći svjetski uzrok smrtnosti u podlozi svih oblika ishemijske bolesti srca u 95 posto slučajeva je ateroskleroza krvnih žila srca, prirodni proces, koji počinje još u djetinjstvu, a karakterizira ga nastajanje masnih naslaga u svim krvnim žilama tijela.

Danas se govori o epidemiji kardio-vaskularnih bolesti. Prema podacima SZO, one su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, od njih godišnje umire oko 17,3 milijuna ljudi (30 posto sveukupne smrtnosti), od toga su 7,3 milijuna smrti od ishemijske bolesti srca.

Veći dio tih smrti bio je u dobi do 60 godina života. Općenito je sve veća svjesnost o tome da preuranjene smrti zbog kardiovaskularnih oboljenja smanjuju produktivnost, remete ekonomski razvoj i predstavljaju značajan izazov većini zemalja.

Četiri su oblika ishemijske bolesti srca. Nijema ishemija – promjene u elektrokardiografskom zapisu, ergometrijskom testiranju, ali bez popratne simptomatologije. Angina pektoris – grudna bol u trajanju 10-15 minuta koja se javlja u velikim naporima i uzbuđenjima te prestaje njihovim nestajanjem. Akutni koronarni sindrom – nestabilna angina pektoris, srčani udar, iznenadna srčana smrt.

Kritično suženje krvnih žila

U podlozi je svih oblika ishemijske bolesti srca u 95 posto slučajeva ateroskleroza krvnih žila srca. Ateroskleroza je prirodni proces, koji počinje još u djetinjstvu, a karakterizira ga nastajanje masnih naslaga – ateromatoznog plaka u krvnim žilama cijeloga tijela. Naravno, ako bolesnik ima pridružene još neke bolesti i faktore rizika, proces ateroskleroze ubrzat će se pa će se simptomi javiti u ranijoj životnoj dobi.

Nagomilavanjem masti u zidovima srčanih arterija postupno dolazi do sužavanja lumena i smanjenja protoka. Srčani mišić tada ne dobiva dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari te nastaju simptomi ishemijske bolesti srca. Najčešće se razvija plak na mjestima najveće turbulencije krvi. U početku se tegobe javljaju samo u naporu i pri velikim uzbuđenjima, ali kako proces napreduje i lumen postaje sve uži, tegobe se javljaju pri minimalnom naporu, pa čak i u mirovanju. Pored masnoća, aterosklerotski plak (jastučić) sadrži i fibrozno (ožiljno) tkivo, koje je po konzistenciji čvršće od masnoga tkiva. Prema omjeru masnog i fibroznog tkiva možemo razlikovati stabilan i nestabilan aterosklerotski plak.

Stabilan plak ima više vezivnoga tkiva pa rjeđe puca, dok je plak s više masnoća nestabilan, češće puca, a na njega još prionu krvne pločice i fibrin – tvoreći tromb, koji na kraju može značajno suziti ili u potpunosti začepiti krvnu žilu srca. Tako nastaje srčani udar.

U 5 posto slučajeva uzroci su ishemijske bolesti srca neaterosklerotskog podrijetla. Čest uzrok su koronarne anomalije ili muscular bridge (glavne krvne žile srca smještene su na površini srca, dok su kod ove anomalije smještene dublje u srčanom mišiću i u tijeku kontrakcije mišića sužava se koronarna arterija ili nastaje spazam krvne žile srca). Spazam se može dogoditi i na žili koja nije zahvaćena aterosklerotskim procesom.

Rijetki uzroci ishemijske bolesti srca mogu biti: upalni proces u stijenci koronarnih arterija, „cijepanje“ stijenke krvnih žila – disekcija, zadebljanje unutarnjeg sloja žile nakon zračenja, transplantacija srca, metastaze ili primarni malignomi, tromboza krvnih žila kod osoba koje boluju od leukemije, trombocitoza, hormonalna kontracepcija.

Angina pektoris

Angina pektoris najčešći je oblik ishemijske bolesti srca. Dijeli se na stabilnu anginu pektoris (javlja se u velikim naporima i uzbuđenju te prestaje u mirovanju) i nestabilna angina pektoris (javlja se pri minimalnim naporima i u mirovanju).

Uzroci još mogu biti: unos velike količine hrane, spolni odnos, psihički napor, izlaganje hladnoći i toplini (utječu na srčanu frekvenciju) i drugi.

Simptomi su bol u grudima iza prsne kosti, rijetko na lijevoj strani grudnoga koša, u lijevoj ruci, vratu i donjoj čeljusti, bol u žličici. Bol je tupa, tipa žarenja ili pritiska, ne ovisi o položaju tijela i gotovo nikad nije oštra.

Sedam je načina dijagnostike. Elektrokardiografski zapis – može ukazati na nedovoljnu opskrbu srčanog mišića kisikom te poremećaje srčanog ritma. Test opterećenja (ergometrijsko testiranje) – na traci ili na biciklu, uz postupno povećanje opterećenja – prate se promjene u EKG-u. Ultrazvuk srca, stress – ultrazvuk srca – kontraktibilnost stijenki srca, veličina šupljina, funkcija zalistaka. Scintigrafija srčanog mišića – pokazivanje prokrvljenosti srčanog mišića nakon aplikacije kontrastnog sredstva, tj. tumači se njegovo nakupljanje u različitim dijelovima srčanog mišića. MSCT koronarografija – može dokazati suženje lumena koronarne arterije. Magnetska rezonancija srca – ukazuje na prokrvljenost srčanog mišića. Koronarografija – invazivna kardiološka obrada, koja se radi u specijaliziranim centrima; pod kontrolom rendgena ulazi se u krvne žile srca te se eventualno odmah postavlja potpornica na mjestu suženja.

Ovisno o rezultatima nalaza koronarografije, odlučuje se o daljnjem liječenju, koje se može provoditi lijekovima (medikamentozna terapija), proširivanjem sužene krvne žile srca ili postavljanjem potpornice, ili pak kirurškim liječenjem (postavljanje srčane premosnice) – u slučaju višežilne koronarne bolesti, kod dijabetičara, cirkulatorno nestabilnih bolesnika.

Svaki lijek ima svoj cilj

Cilj je medikamentozne terapije poboljšanje opskrbe srčanog mišića kisikom, sprječavanje nedostatne opskrbe srčanog mišića te utjecanje na neke od faktora rizika. Antiagregacijska terapija smanjuje mogućnost sljepljivanja trombocita i stvaranja ugruška. Beta-blokatori smanjuju krvni tlak i srčanu frekvenciju te jačinu kontrakcije srčanog mišića i potrošnju kisika. Nitroglicerin širi krvne žile srca. Blokatori kalcijevih kanala sprečavaju napade angine pektoris, snizuju krvni tlak, neki djeluju i na srčane aritmije, a ne smiju se uzimati paralelno s beta-blokatorima. Statini snizuju vrijednosti LDL kolesterola. ACE inhibitori smanjuju krvni tlak i rasterećuju srce.

Kod trećine bolesnika koji boluju od ishemijske bolesti srca nastaje iznenadna smrt, a kod isto toliko bolesnika srčani udar s fatalnim tijekom. Oko 50 posto svih slučajeva oboljenja od ishemijske bolesti srca je fatalno. Npr., kod stabilne angine pektoris i poznatog stanja na koronarnim arterijama, za prognozu je važno kako bolesnik podnosi napore, da li ima nijemu ishemiju, kakva je funkcija lijeve klijetke i ima li faktora rizika.

Rizici se ne zbrajaju, nego umnožavaju

Čimbenike rizika možemo podijeli na nepromjenjive i promjenjive.

Nepromjenjivi su: dob, spol i genetika (pozitivna obiteljska anamneza). Promjenjivi su čimbenici rizika: povišen krvni tlak, hiperlipidemija, pušenje, šećerna bolest, povišena tjelesna težina, fizička neaktivnost. Tako?er se kao faktori rizika smatraju: uzmanje kontracepcije, giht, bubrežne bolesti, ekscesivno konzumiranje alkohola te psihosocijalni faktori.

Razvoj bolesti je ubrzan ako bolesnik ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, ma kako jako izražen.

Najbolji osobni izbor, zdrav životni stil

Procjena rizika od ishemijske bolesti srca treba početi već kod osoba od 20 godina života (ako su roditelji ili bliski rođaci bolovali ili boluju od ishemijske bolesti srca, ako puše, ako su pretili, uzimaju veće količine alkohola, ako nisu fizički aktivni). Potrebna je kontrola krvnog tlaka, BMI, mjerenje obujma struka i pulsa najmanje svake dvije godine.

Mjerenje razine kolesterola i šećera u krvi treba ponavljati svakih 5 godina ili, ako postoje i drugi faktori rizika, svake dvije godine. Kod osoba starijih od 40 godina treba obavljati procjenu 10-godišnjeg rizika od bolesti srca. Obvezno treba prekinuti s pušenjem. Razinu krvnoga tlaka treba održavati na 140/90 mmHg, a kod dijabetičara na 130/80 mmHg.

Treba se pravilno hraniti (mediteranski tip prehrane, ograničenje unosa alkohola) i održavati vrijednosti ukupnog i LDL kolesterola u dopuštenim granicama. Treba održavati idealnu tjelesnu težinu (BMI 18,5-24,9 kg/m2, a obujam struka manji od 102 cm kod muškaraca te manji od 90 cm kod žena). Preporučuje se 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti pet dana u tjednu, ili 1-2,5 sata teške fizičke aktivnosti tjedno. Ako su povišene, vrijednosti šećera u krvi treba regulirati.

 

Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LIX, br. 684-685, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, siječanj-veljača 2017, str. 4-5.

Ocijeni
(1 Glasaj)
Čitano 188 puta

Magazin Ašk