Lijepe islamske tradicije pomažu dobrom društvenom životu
U našem društvu iz dana u dan treba da se širi navika pomaganja slabima, što je jedna islamska navika. Milostinja koju ljudi udjeljuju, davanje hrane drugima i velika djela kao što su vakufi i zadužbine koje su ograničene rokom (habs) te njima slična, neki su od lijepih islamskih običaja. Ovi običaji pomažu dobrom društvenom životu.
Zato ne smijete dozvoliti da nastanu prekidi u provođenju ovih običaja u društvu. Kada ljudi sebe smatraju učesnicima u otklanjanju teškoća nemoćnih, slabih i siromašnih, poslovi se u društvu popravljaju.
Pažnja prema Bogu, duhovnosti i okupljanju muslimana
Blagdan Bajrama ima posebno značenje i posjeduje islamsko usmjerenje. Bajram je radosna svečanost za jedan narod i jednu zajednicu, koja se ponavlja u vremenskim razmacima – jednom godišnje i sl.
Svaki blagdan treba imati značenje i usmjerenje, kao što nacionalni blagdani naroda, svi oni, imaju posebno usmjerenje.
Islamski blagdan ima dva usmjerenja, od kojih prvo predstavlja pažnju prema Bogu i duhovnosti, a drugo znači okupljanje svih muslimana oko jedne jedinstvene ose. Upravo predočeno obuhvata spomenute ose i usmjerenja islamskog blagdana.
Zato vi vidite da je u dva islamska blagdana, Ramazanskom I Hadžijskom bajramu, propisan namaz, i to namaz u džematu. Upravo je namaz u džematu očitovanje ova dva usmjerenja: pažnje prema Bogu, prema duhovnosti, zikru i poniznosti, na jednoj, te pažnje prema jedinstvu, okupljanju i sabiranju oko jedne zajedničke ose, na drugoj strani.
Po mom mišljenju, obje ove stvari su danas za naš narod i islamski Ummet općenito veoma aktualne. Što se tiče našeg naroda, možemo s nadom posmatrati ove pojave, jer pokazatelji, svjedočanstva i događaji – sve to ulijeva nadu.
Islamski Bajram ima ulogu oživljavanja osjećanja jedinstva među muslimanima. Islamski Bajram označava dan koji ljudi slave u cijelom islamskom svijetu.
Obratite pažnju! Danas je za više od milijardu ljudi blagdan Bajrama. Naravno, različitost geografskih položaja i pojava mlađaka, prema kojima se određuje prvi dan Ševvala, da li je bio jučer ili je tek danas, nisu bitne.
Dakle, u nekim zemljama Bajram je bio jučer, a u nekima je danas.
Da li je mala i beznačajna stvar da veći dio od ove jedne milijarde osoba u ovom danu učestvuju u namazu i da obavljaju jedan namaz, okrenuti prema jednoj kibli, jednako i sa jednakim sadržajem?! To je veoma velika stvar, ali nažalost na nju se ne obraća pažnja i to je velika šteta.
Nevruz za naš narod danas podrazumijeva, prvo, pažnju naroda prema Bogu.
Na početku nove godine ljudi se mole riječima: “O Ti koji mijenjaš godine i stanja…”
Početak godine započinju sa spominjanjem Boga. Ljudi povećavaju svoju pažnju prema Bogu. To je vrijednost.
Drugo, Nevruz koriste kao priliku za posjete, za pomirenje, otklanjanje mržnje i za ljubav jednih prema drugima. To je upravo ono islamsko bratstvo, blagonaklonost I održavanje rodbinskih veza, što je veoma dobro. Pored toga, Nevruz ljudi koriste kao priliku za hodočašće svetih mjesta, putuju tada u Mešhed.
Uvijek je tako bilo: dani nevruza su bili među onim danima godine u kojima časni harem u Mešhedu prima najveći broj posjetilaca; to je veoma dobro.
Izvor: Sejjid Ali Hamenei, Temelji islamske kulture, sv.1, s perzijskog preveo Sabahuin Šarić, fondacija Mulla Sadra u BiH, Sarajevo 2014.