Predstavljanje Fārābījevih stajališta o odgoju i njegovim temeljima ujedno je I lahak i gotovo nemoguć posao.
S jedne strane, za one koji su upoznati sa njegovim filozofskim i političkim stajalištima prezentiranje njegovih općih stajališta o odgoju može biti dovoljan okvir za razumijevanje njegovih stavova u vezi s odgojem.
S druge strane, za onoga kome je strana njegova politička i filozofska škola ovakav prikaz bi bio nejasan i štur, dok opširno pojašnjavanje njegovih mišljenja na području metafizike i političke filozofije, također, za ovakvu osobu predstavlja teškoću i izlazi iz okvira same rasprave, iako to može približiti Fārābījevu misao, tj. biti odgovarajući uvod za razumijevanje njegovih filozofskih pogleda i stavova o odgoju.
Zbog toga, ćemo u nastavku iznijeti opći pogled Fārābīja vezan za odgoj, a u nastavku ćemo učiniti napor da taj opći plan svedemo na pojedinačna pitanja što znači da će rasprava teći od nejasnog ka jasnom.
Temelj na kojem počiva ovaj opći plan jeste postojanje sličnosti između društvenog poretka i poretka koji vlada čovjekom kao pojedincem. Postojeća veza između dijelova svakog od ovih poredaka, kao i veza između ovih poredaka u okviru većeg plana, Fārābīja je nagnala da čovjeka i njegovo savršenstvo ne vidi mogućim izvan društvene zajednice.
Fārābī čovjeka predstavlja na temeljima i načelima svoga pogleda na svijet i društvo. Njegovo tumačenje poretka kreacije i čovjekova tijela predstavlja jedno zdanje potpune skladnosti.
Različiti dijelovi ovog zdanja u svojoj vertikalnoj povezanosti međusobno se pomažu radi smjernog kretanja koje je otprije određeno.
Sve dok ovi dijelovi svoju ulogu odigravaju u skladu sa svojim autentičnim ulogama oni su u svojim idealnim formama, a i cjelina složena od njih, također će biti takva.
Idealna zajednica ljudi, koja se u jeziku Fārābīja naziva idealni grad (madīna’i–fadilah), u zbilji predstavlja utopijsku zajednicu, i planirana je na temelju uzora preuzetog iz poretka cjelokupne egzistencije. Ovaj uzor ima minijaturni primjer u čovjekovom tijelu.
Prema tome, ako dijelovi idealnog grada, bilo da su to domovi ili ljudi, budu djelovali u skladu sa zahtjevima svog specifičnog položaja u okviru idealnog grada i budu posjedovali mišljenje sukladno praktičnom položaju koje imaju u okviru ove zajednice, moguće je da ostvare najveća moguća ljudska savršenstva.
Upravo zbog ovoga usmjeravanje poduke i odgoja kod Fārābīja predstavlja ‘upućivanje pojedinca posredstvom filozofa i mudraca zarad uključenja u život u idealnom gradu, a radi ostvarenja istinske sreće i savršenstva na Ovome svijetu I krajnjeg savršenstva na Budućem svijetu.
Kratkim uvidom u Fārābījev pogled na poduku i odgoj uočavamo da njegovi stavovi o svjetonazoru i antropologiji, pored toga što osvjetljavaju temelje njegove misli o odgoju, također, pomažu i konkretiziranju štastva i položaja poduke i odgoja kod njega.
Izvor: Muhammed Fath Ali Khani, Ali Rida Fasihizadah i Ali Naqi Fakihi, Stavovi islamskih mislioca o edukaciji i odgoju, s perzijskog preveli Lutfi Akbaš i Amar Imamović, fondacija Mulla Sadra u BiH,Sarajevo 2008.