Jāhiz pri razmatranju instinkta ljudske duše i njenih suptilnosti, kao i pri sagledavanju razlika među ljudima i presudnim faktorima u razlikovanju, postavlja sljedeća pitanja:
Da li su ljudski instinkti i moral promjenljivi ili su postojani i ne mogu se promijeniti?
Pod pretpostavkom mogućnosti promjene osobina i stjecanja pohvalnog morala i novih osobina postavlja se pitanje:
šta je postupak promjene morala i navika?
Šta je mjerilo određivanja vrline i pokuđene osobine?
Spomenute teme, kao i mnoge druge, kao što su: uloga morala i osobina u ponašanje, utjecaj volje, obaviještenost o vrijednosti djela, zadovoljstvo i sreća, teme su o kojima je Jāhiz raspravljao u svojim djelima i iznosio mišljenje o njima.
Neka stajališta ovog muslimanskog mislioca navedena su u njegovim poslanicama Al-Mā‘āsh wa al-ma‘ād i Al-Akhlāqu-l-mahmūdah wa al-madhmūmah.
Prije nego što otpočnemo raspravu treba reći da je Jāhiz vjerovao u nemogućnost dosezanja apsolutnog savršenstva, jer ne može se naći pojedinac ili skupina koji posjeduju sve pohvalne osobine i da su čisti od svakog pokuđenog svojstva I mahane.
Zbog toga je njegovo mjerilo prilikom uspoređivanja ljudi, različitih slojeva društva, te naroda međusobno brojnost i veličina prisustva dobroga i lošega.
Daje se prednost onoj strani koja raspolaže sa više dobroga, a manje lošega, koliko god da u potpunosti nije čista od mahana i manjkavosti.
Izvor: Muhammed Fath Ali Khani, Ali Rida Fasihizadah i Ali Naqi Fakihi, Stavovi islamskih mislioca o edukaciji i odgoju, s perzijskog preveli Lutfi Akbaš i Amar Imamović, fondacija Mulla Sadra u BiH,Sarajevo 2008.