Alergija je prevelika osjetljivost (hipersenzibilnost) na određenu tvar koja, u manjoj količini, drugim ljudima ne smeta. Tvari koje uzrokuju alergiju poznate su pod imenom antigeni ili alergeni. Ti se antigeni ili alergeni dijele na nekoliko vrsta, ovisno o tome kako dijete s njima dolazi u dodir.
Četiri glavne vrste
Ingestanti – hrana i lijekovi koje dijete guta.
Inhalanti – tvari koje dijete uzdiše iz zraka (pelud, prašina, mačja i pseća dlaka, perje itd.).
Kontaktanti – tvari s kojima dijete dolazi u tjelesni dodir (boje; materijali poput vune, najlona i dr; otrovni bršljan itd.).
Injektanti – tvari koje se u dijete ubrizgavaju (od antibiotika do uboda kukaca).
(Alergijske simptome mogu izazvati i emocionalni stresovi, vremenske promjene i infekcije.)
Vrste alergija na hranu
Dijete može biti alergično na svoju omiljenu hranu. Dvije su vrste alergije na hranu: vidljive i prikrivene.
Vidljive alergije na hranu one su alergije zbog kojih se dijete ospe, otekne, šmrca i otežano diše ili ga boli glava razmjerno brzo nakon što je pojelo određenu hranu (često hranu koju obično ne jede), npr. jagode, školjke, rakove i ljuskare ili pak indijski orah. Ali i jaja, čokolada i agrumi te druga svakodnevna hrana također može izazvati vidljivu alergiju.
Prikrivene alergije na hranu su one kod kojih se simptomi pojavljuju toliko polako, da je teško ustanoviti vezu između namirnice i reakcije. (Simptomi se mogu razviti dvanaest do dvadeset četiri sata poslije jela ili se pojave tek kada dijete nekoliko dana zaredom jede mnogo hrane koja izaziva alergiju.) Te vrste alergije izaziva obično hrana koju dijete svakodnevno jede – agrumi, čokolada, mlijeko, kukuruz, pšenica, šećer i tako dalje. Iznenađujuće da prikrivene alergije često uzrokuje djetetova omiljena hrana!
Mogući simptomi prikrivenih alergija na hranu:
mokrenje u krevet, stalne prehlade, često krvarenje iz nosa, kronični zimski kašalj, razdražljivost, tamni kolobari oko očiju, bolovi u nogama i mišićima, nadutost lica, zatvor ili proljev, umor, otežano disanje, disanje na usta, slab uspjeh u školi, učestale tegobe s ušima, glavobolje, mrlje na jeziku, trzanje, previše sna, bolovi u želucu, puni nos, prekomjerno znojenje, oslabljena pozornost, bljedilo.
Kako spriječiti alergije
Pouzdan način da spriječimo nastanak alergije nemamo, no neke mjere mogu pomoći.
Trudnice koje se hrane raznoliko i uravnoteženo te izbjegavaju veće količine namirnica koje im štete (osobito jaja i mlijeko) rjeđe dobiju djecu sklonu alergijama. Također, istraživanja su pokazala da djeca hranjena na prsima rjeđe dobivaju alergije.
Raznovrsna je prehrana najbolja zaštita od alergija.
Kad djetetu počnete uvoditi čvrstu hranu, pričekajte tri do pet dana prije no što uvedete novu namirnicu.
Nemojte djetetu davati čokoladu i kola napitke.
Djetetu mlađem od devet mjeseci nemojte davati bjelance.
Kad dijete već bude jelo raznovrsnu hranu, neka obroci budu što raznolikiji. Alergija na hranu nastaje češće kad dijete određenu hranu jede svakodnevno.
Test za alergije
Kožni testovi često nisu pouzdan način utvrđivanja uzročnika alergije na hranu. Sumnjate li da neka namirnica izaziva alergijsku reakciju, tjedan do tri tjedna nemojte je davati djetetu. Ako se simptomi povuku, znači da ste vjerojatno otkrili krivca. Namirnicu možete ponovo uvesti kako biste bili sigurni da je upravo ona izazvala alergijske simptome.
Prije no što se odlučite za bilo kakve radikalne promjene u prehrani, savjetujem vam da dijete ipak odvedete pedijatru.
Izvor: Earl Mindell, Biblija zdravog djetinjstva, Prehrambeni vodič za roditelje, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 171-173.