Brzim hodanjem do zdravlja
Brzim hodanjem do zdravlja

Brzim hodanjem do zdravlja


Umjesto vožnje do trgovine ili do posla odaberite hodanje, otpratite dijete do škole, tijekom pauze prošećite po gablec, ne izbjegavajte stepenice i osjećat ćete se bolje. Sve više sjedimo, a kad razmišljamo o promjeni najčešće si postavljamo nerealne i teško dostižne ciljeve. Vidimo se kako trčimo kilometrima, dižemo utege do iznemoglosti i sl.

Put do zdravlja ne mora biti popločen mukom i trpljenjem. Umjerena tjelesna aktivnost, poput hodanja u trajanju od 30-ak minuta, značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i produžuje naš životni vijek. Ukoliko šetnju malo produžite i pojačate tempo, još bolje. Hodati možete sami ili u društvu, ne košta vas ništa i uskladivo je sa svim stilovima življenja. Fizička aktivnost ne mora biti intenzivna niti dugotrajna da bi imala pozitivan učinak na zdravlje.

Zašto hodati?

Razlozi su mnogobrojni:

  • hodanje ublažava bolove u vratu i leđima,
  • hodanjem se ubrzava metabolizam,
  • hodanje poboljšava cirkulaciju,
  • hodanje potiče dobro raspoloženje i blagotovrno djeluje na blaže slučajeve depresije i stresa,
  • hodanjem poboljšavamo fleksibilnost zglobova i mišića,
  • hodanjem jačamo kosti i mišiće,
  • hodanje ima blagotvoran učinak na ritam i kvalitetu spavanja,
  • hodanjem se tope masnoće u tijelu,
  • hodanje snižava krvni tlak,
  • hodanje opterećuje koljena manje nego trčanje,
  • manje su šanse da doživite srčani udar,
  • osobe koje redovito hodaju brže se oporavljaju nakon bolesti,
  • hodanje sprječava ili usporava procese tipične za osteoprozu.

Brzo hodanje

Brzo hodanje idealan je sport. Ne iziskuje posebnu opremu, poseban ambijent, pripreme, vremenske uvjete i izuzetne napore. Ovakav način tjelovježbe pozitivno utječe na postizanje i održavanje kondicije, primjeren je za osobe oba spola i svih starosnih skupina, a ima odličan utjecaj na fizičko i psihičko stanje organizma.

Prosječan čovjek dnevno napravi oko 4.500 koraka, a idealno bi bilo napraviti oko 10.000 koraka. Najbolji način da se to postigne jest brzo hodanje. Hodanje je najprirodniji svjestan ljudski pokret. Ukoliko niste u mogućnosti odvojiti pola do sat vremena dnevno za hodanje, hodajte kad god stignete. Što se tiče hodanja i nesanice, savjetujemo ne hodati nakon 20 h jer hodanje, kao i svaka druga tjelovježba, razbuđuje tijelo i um. Hodanje ima povoljan utjecaj na ritam i kvalitetu spavanja već nakon mjesec, dva redovitog hodanja.

Tehnike hodanja

Iako je hodanje, kako smo već naveli, najprirodniji ljudski pokret, mnogo ljudi nepravilno hoda. Pravilno držanje tijela i pravilno gaženje sprječavaju ozljede:

  • Leđa moraju biti uspravna, a prsa otvorena za pravilno disanje.
  • Hodati treba kao da noge počinju od struka, istežući bokove stanite na pete, prebacite težinu na tabane, a dižite se na prstima.
  • Drugu nogu podižete tek kada vam je noga kojom stajete potpuno na tlu.
  • Dišite ujednačeno.
  • Ruke držite savijene pod kutom od 90° i njima radite ujednačene ritmičke pokrete koji prate ritam hodanja.
  • Učinkovitost vježbanja postići ćete povremenim ubrzavanjem tempa, ali samo ukoliko vam to ne predstavlja napor.
  • Brzo hodanje morate doživjeti kao prirodno kretanje, a ne kao isforsiranu radnju.
  • Za početak bi bilo dobro hodati kilometar do dva, i to brzinom koja odgovara vašoj trenutnoj kondiciji.

Ukoliko uspijete naći slobodnog vremena, hodajte barem tri puta tjedno.

 

Izvor: www.prakticanzivot.com