Glavni je sastojak duhanskog dima nikotin (C10 H11 N2), a pored njega prisutni su i nikotinimin, anabazin, metilanatabin, anatabin, izonikotien, N-metil-anabazin, nikotirin, nikotelin, 2,3-dipiridil, nornikotin, nikotoin, ugljični dioksid, cijanovodična kiselina, nadražljivi plinovi i pare, katran, arsen, krom, nikal i još oko 100 drugih štetnih tvari. Jedna cigareta sadrži prosječno oko 10 mg nikotina, a za čovjeka je smrtonosna doza 0,05 grama.
Poznate su sljedeće činjenice:
– Smrtnost je u pušača cigareta za 30–80 % veća nego u nepušača.
– Smrtnost raste s povećanjem potrošnje cigareta.
– Izuzetno visoka smrtnost češća je u onih osoba koje počinju s pušenjem u mlađim godinama nego u onih koji počinju kasnije. Djeca koja rano propuše, rano će postati invalidi i živjet će kraće 20 i više godina.
– Smrtnost pušača cigareta srazmjerno je najveća u dobi od 45. do 54. godine.
– Smrtnost je veća u pušača koji udišu dim nego u onih koji ga ne udišu.
– Smrtnost pušača cigara i lula manja je od pušača cigareta.
– Smrtnost je niža u pušača koji su prestali pušiti nego u onih koji su i dalje pušili.
Što čovjek više puši, rizik po njegovo zdravstveno stanje veći je. Ako pušač puši 2 kutije cigareta dnevno, opasnost da umre od infarkta miokarda 2,5 puta je veća, a od raka pluća je 20 puta veća.
U strastvenih pušača u dobi između 45. i 54. godine postotak smrtnosti od koronarne srčane bolesti u muškaraca 3 puta je veći nego u nepušača, a kod žena pušača je 2 puta veći. Štetnost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljični monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljični monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika.
Rizik od raka pluća povećava se s brojem popušenih cigareta, udisanjem dima, ranim početkom pušenja, uvlačenjem dima iste cigarete nekoliko puta, držanjem cigarete u ustima između dva uvlačenja i ponovnim paljenjem polupopušene cigarete. On je 15–30 puta veći kod pušača negoli kod nepušača.
Pušenje ostavlja kod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugodan okus u ustima i izaziva periodontalne bolesti, gingivitis, rani gubitak zubi, rak usta i grla.
Nikotin izaziva upale perifernih živaca i trajan grč na arterijama očne mrežnice. Vid naglo slabi, teško se raspoznaju boje i javlja se nikotinska slabovidnost.
Nikotin ubrzava demineralizaciju kostiju.
Pušenje izaziva spolnu nemoć i neplodnost, pospješuje starost (bore oko očiju, suho i blijedo lice) i smanjuje radnu sposobnost, izaziva rak usne šupljine, grla i jednjaka, mokraćnog mjehura i gušterače.
Ako su mladi počeli pušiti, trebalo bi odmah i nepovratno ostaviti cigaretu, a oni koji nisu ni pokušali, u interesu svog zdravlja ne trebaju ni posegnuti za cigaretom, jer što je pušaču staž duži, sve je teže ostaviti cigaretu.
Dugogodišnji pušači trebali bi, radi pobjede nad svojom lošom navikom, prvo smanjiti broj cigareta, odlaziti u duge šetnje na svježem zraku, pronaći sebi neki hobi ili zabavu. U trenucima kad je želja za cigaretom posebno jaka, trebali bi pri ruci imati jabuku ili gumu za žvakanje.
U početku, kao i u svemu, bitna je jaka volja i upornost za odvikavanje od pušenja.
Kako da se odviknete od pušenja prema publikaciji Instituta za borbu protiv raka – SAD (država Maryland):
- Pušite svaku cigaretu samo do polovice!
- Svakog dana pomičite paljenje vaše prve cigarete za jedan sat.
- Donesite odluku da ćete pušiti samo parnih ili neparnih sati tijekom dana.
- Nemojte odmah zapaliti cigaretu čim vas spopadne žarka želja, već pričekajte nekoliko minuta i u međuvremenu promijenite vrstu posla ili započnite neki razgovor!
- Prestanite kupovati cigarete u velikim pakovanjima. Sačekajte da ispraznite jednu kutiju, pa tek onda kupite drugu!
- Prestanite sa sobom nositi cigarete, bilo da ste u kući ili na poslu. Učinite sve da vam bude teže doći do njih!
- Pušite tako da vas sve podsjeća na to: ja pušim, a to mi šteti. Držite cigaretu u drugoj ruci, ne u onoj u kojoj je obično držite. Stavljajte cigarete negdje na neuobičajena mjesta, npr. u drugi džep. Time ćete prekinuti automatizam da ih uzimate.
- Promijenite navike u ishrani, na primjer pijte mlijeko – ono se ne slaže s pušenjem. Jedite ono što ne traži cigaretu!
- Ne praznite pepeljare! To će vas ne samo podsjetiti na to koliko ste cigareta popušili svakog dana, nego vam pogled na opuške i njihov miris neće biti ugodan.
Izvor: Narodni zdravstveni list, mjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, godina XLX, broj 576-577, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, ZZJZ OBŽ i NZJZ SDŽ, Rijeka, 2008, str. 13-14.