Autor: prof. dr. sc. Larisa Prpić Massari, dr. med. spec. dermatovenerolog
Unatoč činjenici da je sunce izvor života, odnosno neophodan izvor svjetlosti i topline, važan i za stvaranje vitamina D, svaki smo dan suočeni s rastućom incidencijom tumora kože, posebice melanoma, kao najzloćudnijeg tumora uopće, te bazocelularnog i spinocelularnog karcinoma. Nastanak tih tumora primarno se povezuje s izloženošću suncu.
Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita.
Najčešće se javlja u osoba srednje i starije životne dobi, a u djece je rijedak. Jednim od osnovnih čimbenika za nastanak melanoma smatra se ultraljubičasto sunčevo zračenje, osobito UVB zrake, valnih duljina od 285 nm do 315 nm, koje imaju kancerogeni potencijal.
Smatra se da je izgaranje na suncu u djetinjstvu jedan od najznačajnijih čimbenika u nastanku melanoma te je osobito važno djecu u dobi do 14 godina tijekom ljeta štititi od sunca.
Ostali su uzročni čimbenici velik broj madeža, posebice displastičnih, svijetla put (fototipovi I i II) te imunosupresija. Melanom je češći u nekim obiteljima te se smatra da postoji genetska predispozicija za obolijevanje od melanoma, koja se prenosi poligenskim putem.
Iz madeža ili iznova
Klinički se melanom javlja kao tamnosmeđa do plavocrna izraslina, koja može krvariti. Prema izgledu razlikujemo više tipova melanoma:
– Lentigo maligna melanom najčešće se pojavljuje na licu, u obliku smeđecrne plošne izrasline, češće kod žena u 70-im godinama.
– Površinskošireći maligni melanom najčešći je oblik melanoma. Javlja se pretežno na trupu, kao asimetrična izraslina, policikličkih rubova, obično tamnosmeđe do smeđecrne boje, ali i s područjima plavocrne, ružičaste i bijele boje.
– Akrolentiginozni melanom pojavljuje se na okrajinama, kao što su prsti ruku i nogu te dlanovi i tabani, dok je nodularni melanom polukuglasti plavocrni čvor, koji često krvari i povremeno egzulcerira.
– Naročito je interesantan amelanotični, tj. nepigmentirani melanom, koji se javlja kao ružičasta izraslina ili izraslina u boji kože te se razlikuje od standardnog crnog melanoma i zato ga je teško dijagnosticirati. Spada u najagresivnije oblike melanoma.
Iako se smatra da više od polovine melanoma nastaje „de novo“, na nepromijenjenoj koži, oko trećina melanoma nastaje iz promijenjenog pigmentiranog madeža, najčešće displastičnog madeža, a manji broj iz lentigo maligna, kongenitalnog madeža ili plavog madeža.
Pregled od glave do pete
Budući da maligni melanom nije samo najmaligniji tumor kože i sluznica, već spada i u najmalignije tumore uopće, zbog sklonosti ranom limfogenom i/ili hematogenom metastaziranju, izuzetno je važna prevencija i rana dijagnostika melanoma.
Rana dijagnostika obuhvaća sustavno praćenje i redovite preglede madeža, kako klinički tako i dermatoskopski. Danas se puno govori o samopregledima koje bi trebalo provoditi svaka tri mjeseca, što osobito vrijedi za osobe s većim brojem madeža. Samopregledi uključuju pregled kože cijeloga tijela uz pomoć dva ogledala.
Najprije se, uz pomoć velikog zidnog ogledala, pregledaju madeži s prednje strane trupa, lica i ekstremiteta, a zatim se, uz pomoć ručnog ogledala, pregleda i stražnja strana tijela. Pogotovo treba obratiti pažnju na bočne strane trupa i ekstremiteta te na dlanove, tabane i područja između prstiju. Na kraju se, pomoću sušila za kosu i zrcala, pregleda vlasište. Treba pregledati i genitalnu regiju, a žene i područje ispod dojki.
Kod dermatologa se madeži pregledavaju dermatoskopom, tj. epiluminiscentnim mikroskopom. Radi se o uređaju koji povećava 10 do 100 puta, a uz analizu pigmentne lezije, ima mogućnost i pohrane slika te usporedbe kod sljedećih pregleda. Dermatoskopske preglede trebalo bi raditi svakih tri do šest mjeseci ili jedanput godišnje, ovisno o ukupnom broju madeža na tijelu bolesnika, nazočnosti displastičnih madeža, fototipu kože te osobnoj i obiteljskoj anamnezi na pojavu kožnih tumora, posebice melanoma.
Pravilo abecede
Madeži se klinički i dermatoskopski pregledavaju na temelju ABCDEF pravila (asimetrija, nepravilni rubovi, nejednolika boja, povećan promjer, elevacija madeža, pojava svrbeža i boli na mjestu madeža). Svaku pojavu kod koje se javljaju klinička i dermatoskopska ABCDEF obilježja treba pratiti kod dermatologa ili kirurški ukloniti.
Pridržavamo li se tih osnovnih načela o redovitim samopregledima madeža te dermatoskopskim pregledima, pojava melanoma, posebice onih viših stadija s lošom prognozom, svest će se na najmanju moguću mjeru.
Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, godina LVI, broj 652-653, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, svibanj-lipanj 2014, str. 18-19.