Čestiti ljudi, s vjerom u Božiju jednoću i proživljenje nakon smrti te ugledajući se na Božije poslanike, svoje društvene odnose temelje na pravdi i jednakosti.
Pridržavanje pravde i jednakosti prilikom podređivanja I upošljavanja drugih predstavlja jedan od najvažnijih činilaca razvoja i napretka. Upravo zbog toga u islamskoj zajednici poslodavac zapovijeda podređenim uposlenicima na temelju općeg dobra i koristi, a radnici se, također, s poletom i spokojno trude da izvrše svoje obaveze.
Poštivanje prava ljudi i činjenje dobra prema njima predstavlja jednu od važnijih odlika čestitih ljudi, a u učvršćivanju društvenih odnosa igra jako značajnu ulogu, dok kvalitet i kvantitet poslova podiže na željenu razinu.
Nasuprot tome, nepravda i ružna djela nevaljalih ljudi predstavljaju najveću opasnost i štetu za ljudsku zajednicu, jer za posljedicu imaju sukob, slabost, poraz i neuspjeh.
Upravo zbog toga u Kur’anu možemo pročitati sljedeće:
Allah naređuje pravednost i dobročinstvo, i da se bližnjima udjeljuje, i od razvrata i ružnih djela i nasilja odvraća; da pouku primite, On vas savjetuje.
U ovom časnom ajetu ukazuje se na šest veoma važnih načela u društvenim odnosima, koja predstavljaju najopćenitiji društveni program.
Uz pomoć oživljavanja tri načela: pravde (عدل) , dobročinstva (احسان ) i udjeljivanja bližnjima (القریب ذی ایتاء ) te borbe protiv trostrukog zastranjivanja u obliku razvrata (فحشاء ), ružnih djela (منکر) i nasilja (بیغ ) na općem nivou možemo izgraditi svijet koji je daleko od svake vrste nesreće i pokvarenosti.
Ovaj ajet predstavlja neke od članova islamskog ustava i njegove svjetske povelje, koje su oduvijek bile predmet pažnje svih muslimana.
Prenosi se od Ibn Mesuda, poznatog ashaba Božijeg poslanika, da je rekao:
“Ovaj ajet predstavlja najobuhvatniji kur'anski ajet o dobru i zlu.”
Izvor: “Vrline čestitih u Kur’anu”, s perzijskog preveo Sedad Dizdarević, fondacija “Mulla Sadra” u BiH, Sarajevo 2012.