Pojava dūge uvijek očara onog ko je ugleda i primora ga da za trenutak zastane i pažljivo je osmotri.
Dūga se vidi samo za vrijeme kiše, kad istodobno pada kiša i sija sunce. Ako se tada nalazite u sredini, pa je iza vas sunce, a ispred vas pada kiša, tada vidite dūgu! Preko ramena vam sunce sije i obasjava kišne kapi, koje prelamaju svjetlost i pretvaraju je u spektar ili vrpcu boja. Sunce, vaše oči i središte luka dūge moraju stajati u pravoj liniji! Centar dūge je tačno nasuprot sunca. Što je sunce bliže horizontu, vidi se veći dio dūge.
Dūga je optička i meteorološka pojava višebojnog luka na nebu koji nastaje kada Sunčeva svjetlost obasjava sitne kapljice vode u atmosferi. Boje u dugi čine kontinuirani spektar sa crvenom na vanjskoj i ljubičastoj na unutarnjoj strani luka, ali se tradicionalno obično navode kao crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, modra i ljubičasta.
Sunčeva svjetlost, ili obična bijela svjetlost, zapravo je mješavina svih boja. Zacijelo ste vidjeli što se zbiva kad svjetlost padne na kosi brid ogledala ili na mjehurić sapunice. Bijela svjetlost se prelama u različitim bojama.
Predmet koji na taj način može prelamati svjetlost zove se optička prizma. Boje koje se tada javljaju stvaraju jednu prugastu vrpcu, i svaka boja postepeno prelazi u iduću. Ta se vrpca zove spektar.
Dūga je jedan veliki spektar ili vrpca boja. Nastaje prelamanjem Sunčeve svjetlosti kroz kišne kapi. Kišne kapi djeluju kao prizme.
Zbog njene ljepote i neobičnosti, dūgi su se često pripisivala različita magična i nadnaravna svojstva. Hod ispod dūge ili po dūgi nerijetko je bivao motivom u različitim vrstama umjetnosti, kao što su književnost, slikarstvo i muzika.