Grijeh – upozorenje i nada
Grijeh – upozorenje i nada

Grijeh – upozorenje i nada

Autor: hfz. Aida Kadrija


إِن تَجْتَنِبُوا كَبَائِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَنُدْخِلْكُم مُّدْخَلًا كَرِيمًا

Ako se budete klonili velikih grijehova, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvešćemo vas u divno mjesto.  (Kur'an : An-Nisa, 31)[1]

Iz ovog ajeta da se razumjeti da su grijesi podjeljeni u dvije grupe: mali grijesi i veliki grijesi.

Isti zaključak izvodimo i iz govora grješnika, navedenih u ajetu koji slijedi, na Dan polaganja računa, kada im bude predočena knjiga njihovih djela:

وَوُضِعَ الْكِتَابُ فَتَرَى الْمُجْرِمِينَ مُشْفِقِينَ مِمَّا فِيهِ وَيَقُولُونَ يَا وَيْلَتَنَا مَالِ هَـٰذَا الْكِتَابِ لَا يُغَادِرُ صَغِيرَةً وَلَا كَبِيرَةً إِلَّا أَحْصَاهَا ۚ وَوَجَدُوا مَا عَمِلُوا حَاضِرًا ۗ وَلَا يَظْلِمُ رَبُّكَ أَحَدًا

I Knjiga će biti postavljena i vidjećete grješnike prestravljene zbog onog što je u njoj. “Teško nama” – govoriće – “Kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!” – i naći će upisano ono što su radili. Gospodar tvoj neće nikome nepravdu učiniti. (Kur'an : Al-Kahf, 49)[2]

Kazna za veliki grijeh, ukoliko ga Allah ne oprosti, je Džehennem. Allah je Milostiv te iz svoje nepresušne i neizmjerne milosti može oprostiti svome robu i veliki i mali grijeh, ako to želi. Jedini grijeh koji Allah neće oprostiti je širk – pridruživanje sudruga Uzvišenom Stvoritelju. To je jasno naznačeno u sljedećem ajetu:

  إِنَّ اللَّـهَ لَا يَغْفِرُ أَن يُشْرَكَ بِهِ وَيَغْفِرُ مَا دُونَ ذَٰلِكَ لِمَن يَشَاءُ ۚ وَمَن يُشْرِكْ بِاللَّـهِ فَقَدْ ضَلَّ ضَلَالًا بَعِيدًا

Allah, sigurno, neće oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a oprostiće kome hoće ono što je manje od toga. A daleko je zalutao onaj ko smatra da je Allahu neko ravan. (Kur'an : An-Nisa, 116)[3]

Broj velikih grijeha se razlikuje u različitim islamskim školama. Neki pioniri među islamskim učenjacima na osnovu Kur'ana i hadisa Božijeg Poslanika, s.a.v.s., nabrojali su trideset tri velika grijeha. Drugi se oslanjaju na sljedeći hadis pa smatraju da je sedam velikih grijeha:

Čuvajte se sedam velikih grijeha (koji upropaštavaju onoga ko ih čini): širka, ubistva onoga koga je Allah zabranio da se ubije, osim kada to pravda zahtjeva, sihira, kamate, trošenja imetka siročadi, bježanja sa bojnog polja i potvore pobožnih i čestitih muslimanki. (Buharija i Muslim)[4] 

Među islamskim učenjacima ima i onih koji smatraju da velikih grijeha ima ne sedam već sedamdest. Pa je Abdullah ibn Abbas, r.a, rekao: „Broj sedamdest je bliži broju velikih grijeha od broja sedam.“[5] 

Naravno, i među velikim grijesima postoji stepenovanje. Stoga su neki od njih veći od drugih pa se nazivaju najvećim grijesima.

Grijeh je grijeh, pa bio on veliki ili mali. Na nama je da nastojimo izbjegavati činjenje pokuđenih i zabranjenih radnji, te da se kajemo i oprost od Milostivog tražimo onda kada ih iz neznanja ili sopstvene slabosti počinimo. 

U vezi sa naprijed citiranim ajetom iz sure Kehf Taberani prenosi od Sada ibn Džundeta da je rekao:

Kada je Poslanik , s.a.v.s., okončao borbu na Hunejnu, došli smo i odsjeli na jedan potpuno pust prostor gdje nam Poslanik, s.a.v.s., reče: „Sve što nađete korisno, bilo drvo bilo granje ili što drugo, donesite i sakupite.“ Nakon izvjesnog vremena smo skupili jednu hrpu, pa nam on reče: „Vidite li ovo? Ovako će se sabrati ljudski grijesi kao što ste ovo sabrali. Zato, neka se čovjek boji Allaha i neka ne čini ni male ni velike grijehe. Svi će mu biti popisani.“[6]

Čovjek je sklon griješenju. Ponekad griješi a da toga nije ni svjestan. A ponekad je to njegov svjestan i namjeran čin. Na svakom vjerniku je obaveza traženja oprosta od Uzvišenog Gospodara. I svaki vjernik ima puno pravo da se nada oprostu i milosti Božijoj. Tu nam nadu pružaju mnogi ajeti Časnog Kur'ana među kojima je i prvi ajet citiran u ovom radu. U vezi sa ovim ajetom postoji više hadisa od kojih ćemo ovom prilikom navesti sljedeći:

Nema roba koji klanja pet dnevnih namaza, posti ramazan, daje zekat i izbjegava sedam velikih grijeha, a da mu se neće otvoriti vrata Dženneta, pa će mu se kazati: „Ulazi s mirom!“ (En-Nesa'i, El-Hakim)[7] 

Ili sljedeći hadis: 

Ako se čovjek očisti, pa ode na džumu i šuti dok imam ne obavi namaz, to će mu izbrisati grijehe od tog dana do sljedeće džume, ukoliko se kloni velikih grijeha! (Imam Ahmed, Buharija)[8]

Da li velikih grijeha ima sedam, trideset tri ili sedamdest Allah najbolje zna. Ono što je sigurno je da su sve te radnje grijesi, pa smatrali ih mi velikim ili ne. A bliže pobožnosti je kloniti se svakog grijeha. 

Nagrada za one koji se klone velikih grijeha je u Allahovom oproštaju manjih grijeha i propusta kojih često nisu ni svjesni, a čiji teret bi itekako osjetili na Dan polaganja računa.

Ovom prilikom ćemo, pridržavajući se na neki način  sredine, navesti trideset tri velika grijeha koja su mnogi priznati učenjaci okarakterisali takvim. Ono što slijedi je lista[9] tih grijeha: 

  1.  pridruživanje sudruga Allahu (širk)

  2.  ubistvo

  3.  proklinjanje roditelja

  4.  bježanje sa bojnog polja

  5.  trošenje imetka siročadi

  6.  zelenaštvo (kamata)

  7.  potvaranje za blud besprijekorne žene

  8.  preljuba (brakolomstvo)

  9.  sodomija

10.  krađa

11.  jesti meso lešine

12.  piti krv

13.  jesti svinjetinu

14.  jesti meso životinje koja nije zaklana sa bismilom

15.  varati pri vaganju i mjerenju

16.  kocka

17.  lažno svjedočenje

18.  gubiti nadu u Allahovu milost

19.  osjećati se sigurnim od Allahove kazne (za počinjena nedjela)

20.  pomagati u zlu njegovim počiniteljima

21.  oslanjati se na tiranine

22.  lažno se zaklinjati

23.  mržnja i prevara

24.  sprječavati davanje drugima njihovih prava

25.  lagati

26.  ponašati se oholo i bezobzirno

27.  neodmjerenost i pretjerivanje

28.  izdaja

29.  nepridavati značaj hadždžu

30.  boriti se protiv Allahovih dobrih i bliskih robova

31.  biti preokupiran razonodom i igrom

32.  vradžbine (sihr) i sve ono što uzrokuje probleme drugima

33.  piti vino (alkoholna pića) 

Sve nabrojano su prezrena djela koje kad bi čovjek izbjegavao ne samo da bi doprinio sopstvenom dobru i napretku, već i dobru i napretku onih koji ga okružuju. 

Međutim, treba naglasiti da se pobrojano ne treba uvijek shvatati doslovno, jer postoje situacije u životu kada je dozvoljeno i ono što je inače strogo zabranjeno. Tako na primjer, ukoliko se čovjek nađe u situaciji da mu prijeti smrt zbog gladi, da bi preživio on može pojesti od mesa lešine ili svinje, ali tek toliko koliko mu je potrebno da preživi. Stoga, zaključujemo da se neki od nabrojanih grijeha moraju posmatrati u širem kontekstu, a za neke su potrebna i dodatna pojašnjenja.  

Naprijed pobrojano su djela koja čovjek ne smije činiti ukoliko teži zadovoljstvu svog Gospodara i ukoliko se nada spasu i dobru i na ovom i na onom svijetu. Ali ukoliko je učinio nešto od ovoga ili se desi da to u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti učini, neka pohita sa traženjem oprosta i neka ne gubi nadu u Onoga čije su riznice milosti nepresušne. Bitno je da je srce skrušeno, da se iskreno kaje svjesno svoga djela te da je odlučno da to djelo nikad više ne ponovi. Tada Milostivi prašta.

قُلْ يَا عِبَادِيَ الَّذِينَ أَسْرَفُوا عَلَىٰ أَنفُسِهِمْ لَا تَقْنَطُوا مِن رَّحْمَةِ اللَّـهِ ۚ إِنَّ اللَّـهَ يَغْفِرُ الذُّنُوبَ جَمِيعًا ۚإِنَّهُ هُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ 

Reci: “O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.”

(Kur'an : Az-Zumar, 53)[10]

 

Bibliografija

  • Al-Kaba'r, The Major Sins, http://www.themodernreligion.com/misc/hh/major_sins.htm
  • Ayatullah Sayyid Kamal Faghih Imani & A Group of Muslim Scholars, An Enlightening Commentary into The Light of the Holy Qur'an, parts 5 & 6, Amir-ul-Mu'mineen Ali (a.s.) Library, Esfahan, Islamic Republic of Iran, 2003, 408 str., translated by Mr. Sayyid ‘Abbas Sadr-‘ameli
  • Ibn Kaṯīr, Tefsir Ibn Kesir, skraćena verzija, (skratio: Muhammed Nesib er-Rifa'i), Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, II izdanje, Sarajevo, 2002., 1582 str., prevod s arapskog: grupa prevodilaca

 

[1] Besim Korkut, Kur'an časni, prevod na bosanski jezik, http://majkaidijete.ba/religija/kuran/kuran

[2] Isto

[3] Isto

[4] Ibn Kaṯīr, Tefsir Ibn-Kesir, skraćena verzija, (skratio: Muhammed Nesib er-Rifa'i), Visoki saudijski komitet za  pomoć BiH, II izdanje, Sarajevo, 2002, str. 272, prevod s arapskog: grupa prevodilaca

[5] Popis svih sedamdest grijeha možete pogledati na http://www.themodernreligion.com/misc/hh/major_sins.htm

[6] Ibn Kaṯīr, Tefsir Ibn-Kesir, skraćena verzija, str. 785

[7] Isto, str. 271. i 272.

[8] Isto, str. 271.

[9] Ayatullah Sayyid Kamal Faghih Imani & A Group of Muslim Scholars, An Enlightening Commentary into The Light of the Holy Qur'an, parts 5 & 6, Amir-ul-Mu'mineen Ali (a.s.) Library, Esfahan, Islamic Republic of Iran, 2003, str. 30.

[10] Besim Korkut, Kur'an časni, prevod na bosanski jezik, http://majkaidijete.ba/religija/kuran/kuran