Kur’an je posljednja objava Uzvišenog Stvoritelja upućena preko Muhammeda, s.a.v.s., čitavom čovječanstvu. Jedna od osobitosti Kur’ana je da je to knjiga koja se može naučiti napamet. Ovaj proces na arapskom jeziku naziva se hifzu-l-Kur’an, a osoba koja je u cijelosti naučila Kur’an napamet naziva se hâfizu-l-Kur’an, što se može prevesti kao čuvar Kur’ana.
Proces memorisanja Kur’ana na našim prostorima poznat je pod nazivom hifz ili hafizluk, a osoba koja je naučila cijeli Kur’an napamet dobiva časnu titulu hafiza.
Tradicija učenja Kur’ana napamet datira još iz vremena Poslanika, s.a.v.s., koji je i sam poznavao Kur’an napamet te podsticao i druge da ga što više pamte. O tome postoje brojne tradicijske predaje koje bilježe autori poznatih hadiskih zbirki.
Nastojeći da kod svojih sljedbenika razvije ljubav prema učenju Kur’ana napamet, Allahov poslanik, s.a.v.s., je rekao:
Onaj u čijoj nutrini nema nimalo Kur’ana (tj. ko ne zna ništa od Kur’ana napamet), takav je poput porušenog zdanja.
Takođe je rekao:
Hafizi Kur’an bit će prvaci među stanovnicima dženneta.
Nekima od nas, ovaj zadatak se čini isuviše teškim. Za postizanje ovog časnog cilja najbitnija je ljubav prema Božijoj riječi – Kur'anu. Međutim, ukoliko niste u mogućnosti da zapamtite sve, pamtite koliko god možete više. Svaki naučeni ajet napamet je jedno veliko bogatstvo za koje je vrijedno potruditi se.
Stoga, u duhu jedne arapske poslovice, za kraj recimo sljedeće:
Ukoliko ne možeš sve postići, nemoj sve ostaviti. Postigni koliko možeš!
Zadnja stranica ‘Amme džuza i ujedno zadnja stranica časnog Kur'ana sadrži tri sure – El-Ihlas, El-Felek i En-Nas. Uz pomoć sljedećeg video priloga potrudimo se da memorišimo ove sure.