Biste li promijenili jelovnik svog djeteta kad biste znali da bi od toga postalo bolji đak, da bi bilo mirnije i veselije, i da bi bilo mnogo ugodnije u društvu? Naravno da biste. Jeste li znali da neki smatraju da je uzimanje nezdrave hrane glavni uzročnik mladenačkom kriminalitetu? A jeste li znali da i vama isto takva promjena u prehrani može pomoći da se bolje osjećate, da imate više snage, i da, možda, sačuvate liniju, a da ništa manje ne jedete?
Ponekad je važno vratiti se na osnovne stvari – a jedna od najosnovnijih stvari je hrana. Otkrili smo da veliki utjecaj na djecu ima ono čime i kada ih hranimo. Evo nekoliko jednostavnih natuknica o psihološkim učincima hrane:
1. Birajte energetski jaku hranu. Uloga hrane je dvojaka. Opskrbljuje nas tvarima za rast i obnovu organizma; a isto tako daje nam energiju za fizičke i mentalne aktivnosti. Danas mnogi roditelji svojoj djeci daju samo jela bogata hranjivim tvarima, a koja nemaju energetsku vrijednost – hranu u kojoj nema cjelovitih ugljikohidrata, proteina, koja će zadovoljiti dnevne energetske potrebe dječjeg organizma. Uz ovakvu ishranu dijete se neće debljati, bit će smireno, usredotočeno, bezbrižno i zadovoljno. Cjelovite ugljikohidrate poput hrane od cjelovitog brašna, visokoproteinsku hranu i nešto svježe hrane, kao na primjer voća, dijete mora jesti svako jutro za doručak.
2. Jedite prije nego što osjetite glad. Točno – govorimo o doručku! Doručak je obrok koji nam daje energiju za čitav dan. Obilan obrok poslije podne ili navečer dobro će nahraniti i vas, i vašu djecu, ali od njega nećete imati veliku energetsku korist. Ako glavni obrok pojedete prije nego što se počnete baviti nekom aktivnosti, spriječit ćete debljanje – hranjive tvari odlaze tamo gdje treba, ravno u krvotok. Ali kad se djeca ili odrasli navečer dobro najedu, a onda sjednu ili odu na spavanje, hrana se taloži i stvara masne naslage. Ljudi mogu jesti jednaku količinu hrane, ali ako je jedu u drugo vrijeme, otkrit će da više nemaju toliko problema s težinom. Predlažemo vam jedan pokus. Svaki dan tijekom dva tjedna svojem djetetu za doručak dajte proteinsku hranu, na primjer jaja, punč s jajima, meso ili ribu. (Ako se ujutro tuže da nisu gladni, nemojte im dati da toliko jedu za večeru!) I sami ćete se uvjeriti koliko su opušteniji i vedriji kod kuće i u školi.
3. Izbjegavajte „brzu hranu“. Šećer i hrana od prerađenog šećera veoma loše djeluje na ponašanje djeteta. Kod mnoge se djece neposredno nakon uzimanja takve hrane pojavljuje višak energije. Postaju nemirna, hiperaktivna i stvarno zločesta. Krvna slika pokazuje da se količina energije ubrzo smanjuje, a razina šećera pada ispod vrijednosti zabilježene prije uzimanje takve hrane, dok tijelo to nastoji prevladati. Zbog toga su djeca umorna, ne mogu se pribrati, djeluju tromo i ravnodušno.
4. Izbjegavajte kemikalije, umjetne boje i konzervanse. Razni aditivi i boje u hrani djeluju različito. Danas u vrtićima često nailazim na upozorenja na što je koje dijete alergično. Gotovo da im je potreban kompjutor da bi se snašli. Mislim da nije u redu da je ljudsko tijelo tako osjetljivo na prirodnu hranu – možda su aditivi krivi što su neka djeca postala preosjetljiva na ono što je nekada bilo neškodljivo.
Trebate znati na što je vaše dijete osjetljivo, ali neka je hrana štetna gotovo za svu djecu. Već smo spomenuli da treba smanjiti količinu šećera, posebno za doručak i ručak. Tetrazin (E102) koji nalazimo u žuto obojenoj hrani može kod djece izazvati izljeve hiperaktivnosti. Fosfati (kojih ima u konzerviranoj hrani kao što su hot-dog, hamburgeri, instant-juhe i razni preljevi) također su veoma štetni.
Najjednostavnija je i najučinkovitija stvar koju možete učiniti za svoje dijete da mu dajete hranu bogatu proteinima na početku dana, jer tako neće brzo ogladnjeti i potražiti kojekakvo smeće. Isto tako, ako vaše dijete ide na rođendan nekome čiji roditelji još uvijek pripremaju užinu kakva se pripremala sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća (gazirana pića, kolači, sladoled i lizaljke), prije ga nahranite vrsnom hranom kako biste umanjili štetu.
Nemojte prenaglo početi mijenjati prehrambene navike, to je i za djecu osjetljivo područje. Krenite s utvrđenim, postupnim i odlučnim ciljem. Ozbiljne studije podupiru takav razuman pristup ishrani – u rujnu 1988. u časopisu New Internationalist izašao je članak o 3000 mladih prijestupnika kod kojih je nakon godinu dana posebne dijete devijantno ponašanje smanjeno za 70-80 %. Trebat će nam mnogo manje psihologa, psihijatra pa čak i policajaca, kad ljudi ponovno počnu dobro doručkovati!
Izvor: Steve Biddulph, Tajna sretne djece, Mozaik knjiga, Ljubljana, 2007, str. 151-153.