Ili je bolje znati, ili imati?
Ili je bolje znati, ili imati?

Ili je bolje znati, ili imati?

Hasan Nametak


(Članak je preuzet iz časopisa Behar – List za pouku i zabavu, god. I, vlasnik i izdavač: Ademaga Mešić, urednik: Safet beg Bašagić, Sarajevo, 1900., str. 62.)

Imade mnogo hadisa, koji nam svjedoče, da je bolje znanje, nego imanje.

Jednom prilikom rekao je naš Pejgamber, s.a.v.s., ovaj hadis:

„Ene medinetul ilmi, ve Alijjun babuha“ – „ Ja sam grad znanja, a Alija je njegova kapija.“

Kad su haridžije čule za taj hadis, veoma ih iznenadi i razočara u njihovim raskolničkim tvrdnjama.  Jednom se sastane deset haridžitskih prvaka, pa odluče, da odu sve jedan iza drugoga pisati hazreti Aliju za jednu istu stvar, pa ako  im dade svakome napose uman i različit odgovor, da priznadu hazreti Aliju za alima (učenjaka).

Pitanje je bilo: Ili je bolje znati, ili imati?

Odgovori su slijedili ovako:

Prvom: Znanost je miraz (baština) od pejgambera (božijih poslanika), a imanje je miraz Karuna, Šedada, Firauna i drugih asija (nasilnika).

Drugom: Znanost tebe čuva, a ti si imanju čuvar.

Trećem: Učen čovjek imade mnogo prijatelja, a imućan neprijatelja.

Četvrtom: Kad znanost daješ ona se povećava, a kad imanje daješ ono se umanjuje.

Petom: Znanost čini čovjeka veledušnim i odličnim u društvu, a imanje lakomcem i poniženim.

Šestom: Učenu ne može niko znanja ukrasti, a imućnu može.

Sedmom: Učen će na sudnjem danu imati šefatčiju (zagovornika), a imućan će biti pitan od kud mu imanje i kako ga je stekao.

Osmom: Znanje s vremenom ne može propasti, a imanje može.

Devetom: Znanost dušu rasvjetljuje a imanje pomračava.

Desetom: Znanost čovjeka čini pobožnim, a imanje bezbožnim.

Haridžitski prvaci iznenađeni mudrim odgovorima priznadu na koncu hazreti Aliji veliku učenost i prigrle iskreno Islam.

 

Hasan ef. Nametak (15.3.1871 – 21.10.1955.) je pisac, ali i otac naših poznatih književnika, Alije i dr. Abdurahmana. Pisao je za časopise Behar, Novi behar, Kalendar Narodne uzdanice, te za mostarski časopis Zora.