Japanska kuhinja se smatra najzdravijom kuhinjom svijeta. U prilog tome govori i dugovječnost stanovnika ove Zemlje izlazećeg sunca. Muškarci u Japanu prosječno žive 79 godina, a žene 86, te se stoga smatraju najdugovječnijom nacijom na svijetu.
Japanska jela su niskokalorična, bogata željezom i proteinima, a siromašna mastima. U poređenju s ostalim kuhinjama svijeta, japanska kuhinja ne koristi mnogo začina. Najviše se koristi limunska trava, đumbir i čili. Priprema jela je bazirana na riži, sojinim proizvodima (miso, tofu), ribi, plodovima mora i povrću. Tradicionalni recepti japanske kuhinje ne koriste maslinovo ulje. Za pripremu u woku se prvenstveno koristi kikiriki ulje uz dodatak sezamovog ulja. Upotreba mesa u pripremi jela nije osobito popularna, pa ipak ima i onih koji vole meso, a poseban specijalitet je goveđi odrezak kobe. To je najskuplje meso na svijetu koje se dobiva od junadi hranjenih žitaricama koja se svakodnevno masiraju kako bi se dobilo mekano meso prošarano masnoćom.
Sushi je najpoznatije japansko jelo koje se priprema od sirove ribe, kuhane riže i algi. Premda se u pripremi može koristiti bilo koja vrsta jestive ribe, najčešće je to tuna i losos, a može se koristiti i bijela riba, orada, brancin, pa čak i jegulja.
Ispijanje zelenog čaja, tradicionalnog u Japanu, predstavlja svakodnevni ritual i značajan je dio japanske kulture. Za čovjeka koji ne uživa u tom aromatičnom napitku Japanci kažu da je “čovjek bez čaja u sebi” – odnosno da je bez osjećaja i duha.
Japan ima istančanu kulturu ponašanja za stolom. Hrana se jede štapićima. Prije početka objeda ruke se obrišu mokrom krpom koja se potom odlaže. Normalo je dignuti i približiti ustima posudu iz koje se jede, kako hrana ne bi padala po stolu. Srkanje koje se kod nas smatra izrazom nekulture, u Japanu je dobrodošlo. Znak je uživanja u dobroj hrani. Hrana se služi na više tanjira. Međutim, nikad se ne jede tanjir po tanjir, nego se kombinira poslužena hrana.
Danas, kada svijet poklanja sve više pažnje zdravoj prehrani, japanska kuhinja stiče sve veći broj poklonika.
Izvor: magazin AŠK, broj 9, Dobra knjiga, Sarajevo, juni 2015.g, str 56.