Jezik interneta

Autor: mr. Narcis Saračević

Specifični lingvistički sadržaji koji se koriste u svakodnevnoj, posrednoj ili neposrednoj, komunikaciji na internetu usmjeravaju lingvistička ispitivanja i njihov sistematski opis na različite situacije u kojima se jezik pojavljuje. E-mail, chat, forum i komentari na stranicama društvenih mreža su pouzdani pokazatelji kako u ovakvim vidovima komunikacije dominiraju različiti jezični obrasci – od umetnutih kolokvijalnih elemenata (žargon), elemenata spontanog govora, prekinutih i kombiniranih sintaksičkih struktura, preko ortografskih i “ustaljenih” grafičkih obilježja, pa sve do ikoničkih znakova i simbola. Stoga je njihovo poznavanje jedan od osnovnih preduvjeta za uspješnu komunikaciju, ali i razumijevanje jezika virtualnih zajednica takozvane internet generacije. To je i razlog što se posljednjih godina sve više pojavljuju specijalizirani rječnici interneta koji obrađuju ovaj leksički korpus.

 Većinu uobičajenih termina čine, po pravilu, riječi koje su najčešće povezane sa kompjuterskim naredbama, kao naprimjer: back, close, edit, forward, help, insert, open,  paste, refresh, save, search, select, send, stop, view…, a popularno je i kreiranje složenica i polusloženica: mouseclick, mousepad; one-click, double-click i sl. Osim ovih, uglavnom tehničkih termina, u internetskom žargonu se upotrebljava i veliki broj skraćenica i usvojenih akronima, naprimjer: BBS [Bulletin Board System], ISP [Inernet Service Provider], URL [Uniform Resaurce Locator], WWW [World Wide Web]; kao i kombinacija slova i brojeva: W3C [World Wide Web Consortium], B4N [Bye for now], L8R [later]. Upotreba akronima nije ograničena samo na riječi ili kratke fraze, nego može imati značenje cijele rečenice: CID [Consider it done], CIO [Check it out], GTG [Got to go], WDYS [What did you say]; dok se pojedine riječi mogu predstaviti sa nekoliko slova: PLS [please], THX ili TX [thanks], WE [whatever].

Iz ovih primjera je jasno da engleski jezik dominira kada je u pitanju ustaljeni kompjuterski rječnik iako, u posljednje vrijeme, pojedini termini dobivaju svoje ekvivalente i u lokalnim žargonima drugih govornih područja. Tako su u bosanskohercegovačkoj jezičnoj praksi preuzete mnoge engleske riječi (kompjuterski i internetski termini) koje su najprije fonetizirane i prilagođene normi bosanskoga jezika, da bi, na kraju, ušle u svakodnevni leksički korpus bh. kompjuterskog žargona:

admin (skraćeno od administrator) onaj koji održava web stranicu;

emajl (asocijacija na engleski e-mail) elektronska pošta;

fejs (skraćeno od Facebook) Facebook – najpopularnija društvena mreža;

guglati (asocijacija na Google) koristiti Google pretraživač;

komp (skraćeno od kompjuter) kompjuter, računar.

 Zanimljivo je da pojedine skraćenice i akronimi iz internetskog žargona nalaze svoje mjesto i u drugim oblicima komunikacije, naprimjer SMS, gdje se upotrebljavaju kako bi se skratilo vrijeme potrebno za pisanje tekstovnih poruka: BGM [bogami], BZZ [bezveze], LN [laku noć], POZ [pozdrav], VS [vidimo se], ZMJ [žao mi je] itd.

Evidentno je da u ovakvom načinu komuniciranja nedostaju neverbalni elementi svojstveni za face to face interakciju, a iz želje da se i u tekstovnoj komunikaciji izraze osjećanja i raspoloženja sagovornika, pribjeglo se ortografskom rješenju – emotikon (prema engl. Emotions i Icons). Osnovna konstrukcija emotikona sastoji se od znaka za oči, nos i usta :-). Očito je da ovi oblici određenih izraza i facijalnih ekspresija, koji se prenose na verbalni kontekst, dozvoljavaju izražavanje emocija kao što su sreća, tuga, šala, ljutnja, plač, oduševljenje itd.

 

 

Nesumnjivo je da različiti lingvistički sadržaji čine osnov internetskog jezika koji se konstantno mijenja, te tako dolazi i do uvođenja novih sadržaja. Za sada je nemoguće utvrditi koliko će ovi sadržaji postati dio jezika. Istina, nikada i ne možemo tačno predvidjeti njegovu budućnost, osim što određena pravila možemo konstatirati i opisati nakon što se dogode. Za sada možemo konstatirati da je internet generacija zamijenila standardni jezik/pismo skraćenim i često šifriranim jezikom, nerijetko mu dodajući i određene simbole. Stoga je internet sve više predmet lingvističkih i stilističkih analiza u kojima se javlja potreba za preskriptivnim i deskriptivnim tipom istraživanja. Obzirom na popularnost koju jezik interneta danas ima, i obzirom na njegovu raširenost u pisanoj i u govornoj formi, sigurno će u budućnosti sve više postajati lingvističkim standardom. Kako je internet siguran pokazatelj kulturnih i socijalnih promjena, bilo bi zaista iznenađenje da jezik nove generacije ne ostvari utjecaj na način na koji komuniciramo.

Izvor: magazin AŠK, broj 6, Dobra knjiga, Sarajevo, septembar 2014.g., str. 44-45.